Matija Korvin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Statua Matije Korvina u Nemzeti Történeti Emlékpark, Mađarska

Matija I Korvin (1443-1490) je ugarsko-hrvatski kralj (1458-1490), a postao je i češkim kraljem od 1469. Matija je bio sin ugarskog vojskovođe Janka Hunjadija.

Uzima se da je Matija od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u Evropi. Radi odbrane od Osmanlija Matija je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada Bosne pod osmansku vlast osvojio je Jajce i Srebrenicu i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa Beogradom i Mačvom, ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matija je suzbio pokušaj Venecije da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.

Matija je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je Beč 1486. Ženio se tri puta: njegove prva supruga je bila Elizabeta Celjska, druga Katarina Podjebradska, a treća Beatrice Napuljska. Pošto nije imao djece iz svojih brakova, želio je nasljednikom proglasiti svoga nezakonitog sina Ivana, što mu uvrijeđena kraljica Beatrice nije dopustila žaleći se papi. Umro je 1490. godine, ne ostavivši zakonite djece.

Dvor Matije Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.



System-users.svg Nedovršeni članak Matija Korvin koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: