Matterhorn

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°58′35″S 7°39′30″I / 45.97639, 7.65833
Matterhorn
Monte Cervino, Mont Cervin
Planina
Matterhorn
Matterhorn
Etimologija: njem. Matte (ledina) i Horn (rog)
Država Flag of Switzerland.svg Švicarska
Flag of Italy.svg Italija
Pokrajina Valle d'Aosta
Valais
Planinski sistem Peninski Alpi
Nadmorska visina 4.478 m.i.m.
Koordinate 45°58′35″S 7°39′30″I / 45.97639, 7.65833
Orogeneza Alpska
Uspon Edward Whymper
Charles Hudson
Francis Douglas
Douglas Robert Hadow
Michel Croz
Peter Taugwalder (otac)
Peter Taugwalder (sin)
 - datum 14. juli 1865.
Switzerland location map.svg
Blue pog.svg

Matterhorn (ital. Monte Cervino, Cervino; na fra. Mont Cervin, Le Cervin) sa svojih 4.478 metara visine jeste jedan od najviših vrhova u Alpima. Zbog svog jedinstvenog izgleda i historije pokušaja penjanja na njegov vrh, Matterhorn je jedna od najpoznatijih planina na cijelom svijetu i jedan od zaštitnih znakova Švicarske.

Planina se nalazi u valižanskim Alpima između mjesta Zermatt i Breuil-Cervinia, na samoj granici između Švicarske i Italije. Istočna, sjeverna i zapadna strana Matterhorna leže na švicarskoj teritoriji, dok se južna strana nalazi u Italiji.

Historija imena[uredi | uredi izvor]

Matterhorn se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1581. godine pod nazivom Mont Cervin. Kasniji dokumenti spominju Mons Silvanus i Mons Silvius. Njemačko ime Matterhorn prvi je put zabilježeno 1682. Pretpostavlja se da je samo ime Matterhorn izvedeno od riječi Matte, što znači livada uz rijeku ili luka i da se odnosi na livadu koja se nekada prostirala u proširenju doline na kojoj se danas nalazi selo Zermatt. Riječ Horn znači "rog".

U lokalnim dijalektima njemačkog jezika za Matterhorn se koristi izraz ds'Hore, koji također znači "rog".

Geologija[uredi | uredi izvor]

Zajedno s planinom Dent Blanche, Matterhorn suštinski geološki pripada tzv. donjem Ostalpinu, odnosno jednom dijelu istočnoalpskog pokrivača koji se tokom stvaranja alpskog gorja pomjerio prema zapadu. Sama planina sastoji se od dva sloja: donji dio (do kolibe po nazivu Hörnlihütte i glečera) pripada peninskom sloju i zapadnoalpskom pokrivaču, dok sam rog pripada Dent-Blanche-pokrivaču.

Uspon na vrh[uredi | uredi izvor]

Već 1857. godine zabilježene su prve planinarske ekspedicije koje su pokušavale dostići vrh Matterhorna. Ove su ekspedicije startale uglavnom s italijanske strane. Englez Edward Whymper pri jednom je takvom pokušaju pao u provaliju duboku 60 metara.

John Tyndall je 1862. zajedno s četiri vodiča uspio stići do jugozapadnog ramena, koje se danas naziva Pic Tyndall. Zbog jako zahtjevnog terena ekspedicija se nakon dostizanja ove tačke vratila nazad.

Whymper je također smatrao da je uspon tom linijom nemoguć. Stoga je pokušavao nagovoriti vodiča i prijatelja, Jean-Antoinea Carrela, da se na vrh pokušaju uspeti sa sjeverne strane, iz pravca Zermatta. Carrel je ipak insistirao na usponu iz pravca Italije.

Jula 1865. Whymper je sasvim slučajno saznao da se Carrel ponovo uputio na vrh s italijanske strane. Razočaran zbog "izdaje" prijatelja, Whymper se vratio u Zermatt i odmah počeo sakupljati grupu za uspon sa švicarske strane.

14. jula 1865. sedmočlana je Whymperova grupa, kao prva u historiji, uspjela dostići vrh Matterhorna. Whymper je bio prvi koji se uspeo na vrh. Nakon njega su se uspeli vodič Michel Croz iz Chamonixa, tri Engleza: svećenik Charles Hudson, lord Francis Douglas i D. Robert Hadow, te vodiči iz Zermatta Peter Taugwalder (otac) i Peter Taugwalder (sin). Na putu prema vrhu otkrili su grupu koju je vodio Carrel. Prilikom spuštanja Croz, Hadow, Hudson i Douglas skliznuli su preko sjevernog zida i poginuli na licu mjesta. Tri leša su nekoliko dana kasnije pronađena na glečeru dok tijelo lorda Francisa Douglasa nije nađeno ni do danas.

Tri dana nakon Whympera i Carrelova grupa uspjela je dostići vrh. Pritom su se s italijanske strane prebacili preko zapadnog zida do tzv. Zmuttgrata (taj prolaz se danas zove Galleria Carrel).

Najveći broj uspona do danas ima vodič Ulrich Inderbinen: na vrh Matterhorna uspeo se ukupno 371 put, a posljednji put mu je to uspjelo s 89 godina.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Poseban oblik Matterhorna inspirirao je fabriku čokolade Tobler za njihovu svjetski poznatu čokoladu Toblerone.

1950. godine grof Dino Lora Totino planirao je izgraditi žičaru iz italijanskog mjesta Cervinia do vrha Matterhorna. Alpski muzej u Zermattu je povodom tog plana skupio 90.000 potpisa ljudi koji su se protivili ovom planu i uputio protest italijanskoj vladi. Ova inicijativa imala je uspjeha te je Matterhorn proglašem zaštićenim prirodnim čudom.

1959. godine je u Disneylandu u Kaliforniji izgrađena kopija Matterhorna u omjeru 1:100.

Od 1865. godine preko 450 planinara izgubilo je život pri usponu na Matterhorn. To je više nego na bilo kojoj drugoj planini na svijetu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: