Max Nettlau

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Max Nettlau
Example alt text
Max Nettlau, austrijski historičar
Rođenje 30. april 1865.
Neuwaldegg, Austro-ugarska
Smrt 23. maj 1944.
Amsterdam, Holandija
Zanimanje historičar


Max Heinrich Hermann Reinhardt Nettlau (Neuwaldegg danas dio Beča, 30. aprila 1865. - Amsterdam, 23. maja 1944.), njemačko-austrijski anarhist, historičar i biograf.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Od kraja 19. stoljeća i do drugog svjetskog rata sudjelovao je u anarhističkom pokretu i ulagao ogromne napore kako bi zbivanja u njemu i oko njega ostala dokumentirana za buduće generacije. Iako je bio njemački (pruski) državljanin, većinu života proveo je između Beča, gdje je odrastao, i Londona gdje je studirao filologiju i keltski velški jezik. Nakon uspona nacista i Anschlussa preselio se u Amsterdam; tamo je živio do svoje smrti 1944. Za vrijeme studija u Londonu upoznaje Errica Malatestu te Pjotra Kropotkina, s kojima ostaje u kontaktu cijeli život. Pomogao je i pri ustanavljanju Freedom Press-a, londonske anarhističke naklade koja djeluje i danas.

Djelo[uredi | uredi izvor]

Krajem 19. vijeka spisima i korespondenciji mnogih socijalističkih i anarhističkih militanata, prijetilo je uništenje što ga je navelo da je očevo naslijeđe uložio u skupljanje i arhiviranje tog gradiva. Osim toga, načinio je više intervjua s protagonistima libertarnog i socijalističkog pokreta te napisao biografije poznatih ličnosti, među kojima Mihaila Bakunjina, Éliséea Reclusa i Errica Malateste. Pisao je također i historijske rasprave, opise i preglede o tematici.

1935. prodao je svoju opširnu kolekciju tekstova (razni dokumenti, arhivi, pisma, knjige, časopisi itd.) Međunarodnom institutu za socijalnu povijest (IISH) u Amsterdamu. Od 1938. tamo se zapošljava i pomaže pri katalogizaciji toga gradiva. Umro je 1944. od raka.

Reference[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Povijest anarhizma. Daf, Zagreb, 2000.

Značajnija djela[uredi | uredi izvor]

  • Michael Bakunin. Eine Biographie, 3 sveska, London, 1896.-1900.
  • Errico Malatesta - Das Leben eines Anarchisten, Berlin, 1922.
  • Anarchism in England, Berlin, 1924.
  • Der Vorfrühling der Anarchie, Berlin, 1925.
  • Der Anarchismus von Proudhon zu Kropotkin; Seine historische Entwicklung bis zum 1880, Berlin, 1927.
  • Élisée Reclus - Anarchist und Gelehrter, Berlin, 1928.
  • Anarchisten und Sozialrevolutionäre der Jahre 1880-1886, Berlin, 1931.
  • Esbozo de historia de las utopías, Buenos Aires, 1934.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: