Mekong

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Mekong (Mae Nam Khong)
Mekong River watershed.png
Dužina 4.350 km
NM izvora 5.224
Prosječni protok 16.000
Površina sliva 795.000
Izvor Planina Guozongmucha, 5.224 m
Ušće Delta Mekonga
Države Kina, Flag of Myanmar.svg Mijanmar, Flag of Laos.svg Laos, Flag of Thailand.svg Tajland, Flag of Cambodia.svg Kambodža, Flag of Vietnam.svg Vijetnam
Plovnost Da

Mekong je transgranična rijeka u jugoistočnoj Aziji. To je dvanaesta najduža rijeka u svijetu i sedma u Aziji.[1] Dužina joj je procijenjena na oko 4.350 km.[1][2] Od Tibetanskog platoa (Kina), gdje izvire, Mekong protiče kroz Mjanmar (bivša Burma), Laos, Tajland, Kambodžu i Vijetnam, gdje se kroz deltu ulijeva u Južnokinesko more.

Naziv[uredi | uredi izvor]

U bosanskom jeziku za ovu rijeku koristimo naziv "Mekong" koji je izveden iz termina "Mae Nam Khong" ili "Tonle Mekong". Oba pojma su tajlandskog, laoskog i kambodžanskog porijekla. Na jeziku Kmera "Mae" znači "Veliki, glavni, majka" a "Kong" je skraćenica od riječi "Kongkea", a znači "voda". U toponimiji Laosa, Tajlanda i Kambodže, sve velike rijeke se označavaju terminom "majka rijeka" a što se signalizira prefiksom "Mae", što znači "majka" i "Nam" što označava "vodu". U slučaju rijeke Mekong, Mae Nam Khong znači Khong, Majku vode.[3] "Khong" ili "Kongkea" potiče od riječi "Ganga" iz sanskritskog jezika a označava "svetu vodu" ili Gangesu.

S obzirom da Mekong protiče kroz više država, u lokalnim jezicima postoji mnogo različitih imena za ovu rijeku.

Tok[uredi | uredi izvor]

Pogled na rijeku Mekong

Mekong izvire kao Lancang u "Području tri rijeke" na tibetanskoj visoravni u Sanjiangyuan Nacionalnom rezervatu prirode. Pod zaštitom rezervata su gornji tokovi rijeka: Mekong, Jangce i Hoangho.[2] Rijeka teče jugoistočno kroz Yunnan provinciju, a zatim kroz Hengduan planinu, zajedno s Jangce na sjeveru i rijekom Salween na jugu. Potom Mekong prolazi kroz tačku gdje se spajaju granice Kine, Mijanmara i Laosa. Dalje rijeka teče prema jugozapadu pri čemu tvori granicu između Burme i Laosa dugu oko 100 km dok ne stigne ponovo do tačke gdje se spajaju državne granice Burme, Laosa i Tajlanda. Područje oko ove tačke se ponekad naziva "Zlatni trougao", iako se ovaj pojam također odnosi na znatno veće području koje je ozloglašeno kao regija proizvođača droga. Od Zlatnog trougla, Mekong nastavlja jugoistočno pri čemu u manjoj dužini formira granicu između Laosa i Tajlanda. Onda nastavlja teči istočno kroz unutrašnjost Laosa, a zatim južno nekih 400 km do granice gdje ponovo tvori granicu između Laosa i Tajlanda. Granicom ove dvije zemlje teče još oko 850 km. Nakon toga Mekong skreće na istok, prolazeći pored glavnog grada Laosa, Vientianea, a zatim skreće na jug. Drugi put, rijeka napušta granicu i teče istočno kroz Laos. Na jugu Laosa Mekong prelazi u Kambodžu pri čemu prolazi kroz glavni grad te zemlje Phnom Penh, poslije čega teče jugistočno do granice sa Vijetnamom. Kroz Vijetnam nastavlja teči također jugoistočno do Južnokineskog mora gdje se kroz deltu ulijeva u to more.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b S. Liu, P. Lu, D. Liu, P. Jin & W. Wang (2009). "Pinpointing source and measuring the lengths of the principal rivers of the world". International Journal of Digital Earth 2 (1): 80–87.
  2. ^ a b State of the Basin Report, 2010 (PDF).
  3. ^ Thi Dieu Nguyen (1999). The Mekong River and the Struggle for Indochina: Water, War, and Peace, Cambridge, MA: Praeger Publishers ISBN 0-275-96137-0.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: