Metanska kiselina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Metanska kiselina
Formic-acid.png
Općenito
Hemijski spoj Metanska kiselina
Druga imena Mravlja kiselina
Formična kiselina
Formalinska kiselina
Molekularna formula CH2O2
CAS registarski broj 64-18-6
Kratki opis bezbojna tekućina
Svojstva
Molarna masa 46,03 g/mol
Agregatno stanje tekuće
Gustoća 1,22 g/cm3 pri 20 °C
Tačka topljenja 8 °C
Tačka ključanja 101 °C (raspada se)
Pritisak pare 43 hPa pri 20 °C
Rastvorljivost može se miješati
s vodom, etanolom i glikolom

Metanska kiselina (metan-kiselina, formična kiselina, poznata i kao mravlja kiselina) je najjednostavnija od svih karboksilnih kiselina. Prvi put je izolirana iz crvenih mrava, pa je po tome dobila i trivijalno ime. To je bezbojna tekućina, oštrog mirisa. Njena formula je HCOOH.

Sadržaj

[uredi] Dobijanje

Uvođenjem ugljik monoksida u rastvor natrijum hidroksida, pri temperaturi od 150 °C i pritisku od 8 bar se dobija natrijum formijat, so metan-kiseline:

\rm CO + NaOH \rightarrow HCOONa

Daljim reakcijama natrijum-formijata sa sumpornom kiselinom (H2SO4) dobija se čista metan-kiselina:

\rm 2HCOONa + H_2SO_4 \rightarrow 2HCOOH + Na_2SO_4

[uredi] Hemijske reakcije

[uredi] Disocijacija

HCOOH + H2O→ H3O+ + HCOO-

[uredi] Reakcija sa metalima

2HCOOH + 2Na→ 2HCOONa + H2
2HCOOH + Zn → (HCOO)2Zn + H2


[uredi] Neutralizacija

HCOOH + NaOH→ HCOONa + H2O
2HCOOH + CaO → (HCOO)2Ca+H2O

[uredi] Upotreba

Upotrebljava se pri bojenju tekstila, štavljenja kože, sprečavanja vrenja voćnih sokova, dezinfekcije vinskih buradi, itd.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici