Mia Čorak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mia Čorak Slavenska (Brod na Savi, 1916. - Los Angeles 2002.), prva hrvatska prima balerina

Biografija[uredi | uredi izvor]

Najveća hrvatska balerina svih vremena[citat potreban] i jedna od najuticajnijih umjetnica svog vremena. Nastupala je na pozornicama širom svijeta, uključujući Južnu Ameriku, Afriku i Aziju, postavši prima balerina Metropolitan Opere u New Yorku 1954-55. godine.

Slavenska balet uči kod Josefine Weiss i Margarite Froman, a prvi puta nastupa na pozornici Hrvatskog narodnog pozorišta 1924. godine, kada se premijerno izvodi Baranovićev balet "Licitarsko srce".

Daljnje usavršavanje nastavlja u Beču, da bi od 1929. u Zagrebačkom HNK-u bila angažirana kao solistkinja, ali uskoro i kao prva domaća prima balerina, jer su do tada u tom teatru angažirali strane plesačice. Na olimpijadi u Berlinu 1936. godine organiziran je i plesni turnir, na kojem nastupa i Mia sa plesnom tačkom, koju je nazvala "Iz moje domovine". Bilo je riječ o hrvatskom narodnom plesu, koji je izvela u originalnoj posavskoj nošnji. Njemačka publika je ostala očarana plesom i ljepotom narodne nošnje, pa su o tom nastupu pisale[citat potreban] mnogobrojne novine, a kritika je pisala o "doživljaju nad doživljajima". Ukratko, zvijezda je bila rođena. Uskoro su uslijedile mnogobrojne inostrane ponude.

Nije dugo trebalo čekati njen prvi veliki međunarodni angažman. Dogodilo se to prilikom otvaranja Rockefellerovog pozorišta u Parizu, gdje Mia Čorak nastupa zajedno sa zvjezdanim Sergejom Lifarom kao partnerom u baletu "Triumf Davidiv". Zaredali su njeni nastupi u više gradova u Evropi i Africi.

Godine 1938. odlazi Slavenska u Sjedinjene Američke Države, gdje niže uspjeh za uspjehom u svjetski poznatom Metropolitanu. Plesni su joj partneri neki od najpoznatijih plesača svih vremena, uz već spomenutog Lifara, Juškević i Mjasin. I u Americi je pobudila veliki interes, gdje ponovno prima odlične kritike. Miinu plesačku veličanstvenost još je više naglašavala njena upadljiva crvena kosa i pojava kojom je zračila. Mia se okušala i na filmu "Smrt labuda", koji je osvojio prvu nagradu na takmičenju umjetničkog filma u Parizu. Nakon Drugog svjetskog rata udaje se za Kurta Neumanna, austrijskog glumca, s kojim ima jedno dijete, kćer Mariju.

U New Yorku 1960. godine otvara baletni studio, pa se sve više posvećuje pedagoškom radu, da bi 1963. i konačno napustila teatarske daske. Do početka osamdesetih predavala je na Kalifornijskom Univerzitetu, nakon čega odlazi u mirovinu. U znak spomena na ovu veliku hrvatsku umjetnicu, njezin rodni grad, Slavonski Brod, postavlja 2004. godine spomen ploču na kuću u kojoj se rodila.