Migrena

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja koja je prisutna kod 15 - 20% stanovništva (kod 12 - 20% žena i 3 - 6% muškaraca). Obično se javlja između 20 i 40-te godine života, ali se može javiti i u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi. Neki imaju napadaj 1 do 2 puta godišnje dok neki mogu imati nekoliko napadaja mjesečno ili čak sedmično. Kod manjeg broja žena migrene su isključivo vezane uz menstrualni ciklus (migrena se javlja 2-3 dana prije ili za vrijeme menstruacije); ali najveći broj žena ima napadaje i izvan tog razdoblja. Kada se migrena javlja više od 15 puta mjesečno, govorimo o tzv. hroničnoj migreni.

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba; koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, sa previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta.

Opće prihvaćeno mišljenje je da migrenska glavobolja nastaje kao posljedica složenih moždanih i krvožilnih promjena. Vjeruje se da je serotonin glavna supstancija odgovorna za nastajanje migrene. Nivo serotonina prije same migrene je neuobičajeno visok te jako nizak za vrijeme samog napada. Migrena se može pojaviti u bilo koje vrijeme danju ili noću, mada se vrlo često pojavljuje u jutro. Kod osoba sklonih migreni postoji povećana podražljivost određenih dijelova mozga. Kada se zbog utjecaja okolnih ili unutarnjih čimbenika aktiviraju određeni živci i dijelovi mozga (hipotalamus, vidni dio moždane kore, živac trigeminus, krvne žile mozga), počinje cijeli slijed događaja u mozgu koji u konačnici dovodi do migrene.

Postoje tzv.okidači koji pospješuju početak migrene:

  • promjena hormonskog stanja organizma: npr. pred menstruaciju, nekih drugih hormona ili minerala u organizmu (npr.magnezija);
  • neredovan san;
  • glad ili žeđ;
  • nagle klimatske promjene i sl.;
  • konzumiranje pojedinih vrsta hrane također može podstaknuti početak migrene (npr.sirevi, posebno oni zreliji i masniji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), neke vrste voća, konzervansi (nitriti);
  • neki lijekovi;
  • pušenje.

Migrena se može javiti za vrijeme trudnoće i nakon poroda da prestanu napadi. Međutim, ništa od gore navedenih uzroka ne treba uzeti kao pravilo.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Postoji tzv. aura koja se javlja neposredno prije napada migrene. Tada je osoba umornija, zijeva, nervozna, pojacano mokri i ima manje probleme sa vidom (crne tačkice, nejasan vid i sl.) Međutim, treba napomenuti da se aura ne mora javiti a i ako se pojavi ne mora biti propraćena svim navedenim simptomima. Sam napad migrene traje od 4 - 72 sata (ukoliko je ne tretirana) i ima barem neke od slijedećih karakteristika:

  • Jaka, jednostrana bol u glavi (može biti i obostrana ili da se premesta s jednog dijla glave na drugi);
  • Osjećaj pulsiranja u glavi;
  • Pojacanje boli prilikom fizičke aktivnosti;
  • Osjećaj mučnine ili povraćanje;
  • Smetnja jakih zvukova, mirisa i svjetla.

Postoje četiri faze napada migrene koje su prisutne kod najvećeg broja ljudi pogođenih migrenom:

  • Početna faza, javlja se satima ili čak danima prije same glavobolje;
  • Aura, javlja se neposredno prije glavobolje;
  • Bolna faza (glavobolja);
  • Završna faza (iščezavanje glavobolje).

Početna faza[uredi | uredi izvor]

Simptome ove faze osjeti 40-60% ljudi koji pate od migrene. Simptomi karakteristični za ovu fazu jesu promjena raspoloženja, razdražljivost, depresija ili euforija, umor, zijevanje, preterana pospanost, osjećaj za potrebom određene vrste hrane (npr. čokolada). Ovi simptomi se javljaju najčesće nekoliko sati ili dana prije samog napada migrene. [1]

Aura[uredi | uredi izvor]

Za 20-30% [2] [3] pojedinaca (koji pate od migrene) aura obuhvata neurološke probleme koji prethode ili prate sam napad glavobolje. Oni se javljaju postepeno od 5 do 20 minuta a ne traju vise od 60 minuta. Sama glavobolja počinje najčešće nakon 60 minuta poslije aure ili čak nekoliko sati kasnije. Moguće je i da glavobolja izostane u potpunosti. Simoptomi aure mogu biti vizuelni, osjetilni ili motorički.

Vizuelna aura je najčešći od neuroloških fenomena. Podrazimijeva poremećaj vida gdje se najčešće javljaju bijela i/ili crna treperenja ili bljeskovi, ili, rijetko, šarena svjetla (fotopsija). Isto tako se mogu javiti i formacije cik-cak blještavih linija. Mnogi su se pacijenti zalili i da imaju mutan vid ili da imaju osjećaj kao da gledaju kroz razbijeno staklo (moguće su i mnoge druge vrste izobličenja vida).

Drugi simptomi aure mogu biti auditivne ili mirisne halucinacije, privremena disfazija (poremećaj govora), vrtoglavica, svrab ili utrnulost lica i ekstremiteta, kao i preosjetljivost na dodir. [4]


Bolna faza (glavobolja)[uredi | uredi izvor]

Tipična migrena je jednostrana bol u glavi, pulsirajuća, umjerena ili teška, može biti pogoršana fizičkom aktivnošću. Međutim sve ovo nije pravilo; bol se može odmah pojaviti u cijeloj glavi, ili početi na jednoj strani glave pa prelaziti u drugu i sl. Počinje najčešće postepeno. Kada bol dostigne vrhunac onda počinje da slabi. Bolna faza obično traje od 4 do 72 sata kod odraslih, ili 1 do 48 sati kod djece. Učestalost napada migrene varira od nekoliko puta u životu do nekoliko puta sedmično. Prosjek kod ljudi koji pate od migrene je 1 do 3 napada mjesečno.

Ovu fazu migrene često prate i drugi simptomi kao sto su mučnina (koja je prisutna u čak 90% napada migrene) kao i povraćanje (kod jedne trećine oboljelih). Mnogi pacijenti imaju osjetilni hiperekscitabilitet, koji se manifestuje kao fotofobija (velika osjetljivost na svjetlo), fonofobija (strah ili averzija prema snažnim zvukovima) i osmofobija (strah, averzija ili gađenje prema određenim mirisima) pa iz tog razloga traže mirna i mračna mjesta. Može se javiti i lokalizovani edem na glavi ili licu kao i osjećaj hladnih i vlažnih ekstramiteta.

Ni jedan od ovih simptoma nije obavezan.

Završna faza[uredi | uredi izvor]

Pacijent se može osjećati umorno i imati blažu bol u glavi, kongitivne teškoće, gastrointestinalne simptome, promjene raspoloženja ili malaksalost. [5] Također se neki slabiji simptomi aure jos uvijek mogu osjetiti, npr. fotofobija, gubitak apetita ili sl. Često se u ovom stadiju glavobolja moze otkloniti sa 5 ili 6 sati sna; mada, opet se na kratko može javiti ako se naglo ustaje ili prave neki drugi nagli pokreti.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Prije postavljanja dijagnoze neophodnoje obaviti detaljan ljekarski pregled. Tek tada je moguće sigurno reći koji se lijek treba koristiti. Međutim, kod većine osoba s migrenom najučinkovitiji su tzv. triptani koji djeluju na specifične dijelove mozga i krvnih žila i sprečavaju razvoj migrenskog napadaja, te osoba može dalje normalno funkcionirati.

Eksperimenti na američkim univerzitetima je pokazalo da konzumiranje ribljeg ulja zaustavlja migrene kod oko 65 posto ispitanika sa teškim migrenama smanjujući broj napada za pola. Bolovi i jačina glavobolja također su smanjeni. Također se pokazalo da uzimanje manje zasićenih masti životinjskog porijekla može ponekad spriječiti migrene, jer zasićene masti potiču stvaranje posebnih tvari nalik na hormone koja izaziva zbivanja što mogu dovesti do migrena.

Jedna od studija pokazala je da ograničeno uzimanje masnoća dnevno, ne više od 20 grama smanjuje učestalost, intezitet te trajanje glavobolje. Poznato je isto tako da 50% pacijenata u akutnom napadu migrene ima sniženi nivo magnezijuma koji je važan u stabiliziranju ćelijske membrane. Dvanaest puta sedmično uzimanje magnezijuma kao dodataka prehrani u dozi od 600 mg smanjuje pojavljivanje migrenoznih napadaja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kelman L (October 2004). "The premonitory symptoms (prodrome): a tertiary care study of 893 migraineurs". Headache 44 (9): 865–72. Pristupljeno URL adresi dana 2008-08-30.
  2. ^ Silberstein, Stephen D. (2005). Atlas Of Migraine And Other Headaches, London: Taylor & Francis Group ISBN 1842142739.
  3. ^ Mathew, Ninan T.; Evans, Randolph W. (2005). Handbook of headache, Hagerstown, MD: Lippincott Williams & Wilkins ISBN 078175223X.
  4. ^ Silberstein, Stephen D. (2002). Headache in Clinical Practice, 2nd Edition, London: Taylor & Francis Group ISBN 1-901865-88-6.
  5. ^ Kelman L (February 2006). "The postdrome of the acute migraine attack". Cephalalgia 26 (2): 214–20. Pristupljeno URL adresi dana 2008-08-30.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: