Mitologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prometej Gustava Moreaua

Mitologija je nauka koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slično. Te priče bilježi mit, legenda, tradicija, usmena predaja i drugo.

Mitovi i legende[uredi | uredi izvor]

Mitovi su slikovite predaje o prirodi, historiji, sudbini svijeta, bogovima i čovjeku. Mnogi teoretičari definišu mitove kao 'pripovijesti o bogovima', ali svi mitovi ne govore o bogovima. Mitovi su prošireni u svim krajevima svijeta i nose karakteristike krajeva u kojima se javljaju. Oni veličaju junaštva i druge karakteristike, ali nose i poruke. Najveći broj mitova govori o postanku svijeta, što ih dovodi u vezu s religijskim tumačenjem starih civilizacija. Najpoznatiji su mitovi o Olimpskim bogovima.Povezani su sa vjerom starih Grka i Rimljana, koja je nikla iz nemoći i neznanja. Svijet pred kojim su stajali bio im je nerazumljiv, pa su ,npr. prirodne sile shvaćali kao velike i okrutne nemani. Vjerovali su u nemani koje su nikle iz haosa i bezdana bez granica. Ti stari bogovi bili su Zemlja i Podzemlje, Nebo, More, Gorje: oni su rodili divove: Titane, Kiklope, Gigante i druge, koji su se medjusobno okrutno borili za vlast. Iz njihovih ispričanih života su nastajali mitovi. Mašta starih Grka svojim bogovima daje ljudski lik i tako naseljava prirodu mnogobrojnim mitskim bićima. Ona na različite načine utječu na ljude, njihov život i sudbinu, istih su svojstava kao i ljudi- ali su besmrtni.

Najstariji mitovi[uredi | uredi izvor]

Gotovo svaka oblast na svijetu ima svoje mitove. Neki mitologije, kao što su rimska i grčka, postale su opće prihvaćene i popularne. Imena nekih mitoloških likova iz tih mitologija su iskorišteni i u astronomiji za imenovanje novootkrivenih planeta ili galaksija. Područje Mesopotamije se smatra područjem prve civilizacije. Prvi stanovnici Mesopotamije bili su Sumerani (svoju zemlju su zvali Sumer). Na ta područja su se naselili 3500. g. p. n. e. Sumerani su bili prvi pismeni ljudi (klinasto pismo). Sačuvano je hiljade pločica sa zapisima o njihovom životu i vjerovanju u bogove. Mitove i legende su pisali u stihovima.

Sumersku kulturu naslijedilo je najpoznatije carstvo Bliskog Istoka- Babilon. Tada se javljaju mitovi koji veličaju državu i bogove. Najpoznatiji njihovi mitovi su:

  • Mit o potopu (koji će dosta uticati na kasnije monoteističke religije)
  • Mit o Gilgamešu (o kralju grada Uruka koji je bio 2/3 božanstvo a 1/3 čovjek)

Oba mita su pisana u spjevu

Moderni mitovi[uredi | uredi izvor]

Televizijske i književne serije kao što su Star Trek ili Tarzan imaju snažne mitološke aspekte koji se nekada razviju u duboke i zapletene filozofske sisteme. Ovi primjerci nisu mitologija, ali sadržavaju mitološke teme koje, na neke ljude, imaju psihološki efekat. Odličan primjer za to su Silmarilion i Gospodar prstenova koje je napisao DŽ.R.R. Tolkin. U modernom smislu fikcija može postići jedan nivo mitologije samo kada neki obožavatelji počnu vjerovati u ispričane priče, kao na primjer u film Blair Witch Project.

Slavenska mitologija[uredi | uredi izvor]

Dopušta prepoznavanje korîjena raznom nazivlju, običajima i vjerovanjima usprkos potpunom napuštanju politeizma ali zajedničkom svim Slavenima. Dobar vodič kroz kulturnu antropologiju i etnografiju. Pokazuje da u općem smislu mit o "slavenskoj duši" ima svoju realnu osnovu, što je nedavno pokazano u jednoj disertaciji na Sorboni odbranom teze o nadarenosti Južnih Slavena za učenje stranih jezika, ali i prepoznatljivog u stereotipima koji često diskvalificiraju cijele narode i služe u savremenim okolnostima za političku demagogiju i pothranjivanje nacionalizama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: