Mitraljez

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Browning mitraljez kalibra .50

Mitraljez je naziv za automatsko pješadijsko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca.


Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi Mitraljez je pronađen davne 1718. i to ne od nekog ratnika ili proizvođača oružja, nego od jednog pravnika.

U suštini je to bila jedna puška čiji je bubnjaški magazin (saržer) sadržavao 9 metaka. Pošto u to vrijeme nisu postojali metci kao u današnjem smislu (punjenje i barut nisu bili u jednoj kapsuli tek od 1826-27), bubnjevi su morali prvo biti napunjeni i onda za vrijeme pucanja mijenjani. Na prvoj javnoj predstavi svog izuma, advokat James Puckle je uspio ispaliti 67 metaka u 7 minuta. Za to vrijeme jedna nevjerovatna vatrena snaga.

Revolucija je došla sa patentom Dr. Richarda J. Gattlinga. On je 1861-1862 (patentirano 1862) izumio jedan mitraljez, čije cijevi se preko jedne kurble u kružnom toku postavlaju pred metak. Metci su se nalazili u magazinu iznad cijevi i padali su samo kroz snagu gravitacije u zatvarač. Ovo oružje je, kao jedano od rijetkih koje je punjeno od nazad a ne kroz cijev, korišteno i u američkom građanskom ratu.

Francuzi su 1870/71 u francusko-pruskom ratu takode koristili jedno višecijevno oružje, takozvanu Montigny-Mitrailleuse po čijem imenu je izvedena naša riječ mitraljez. Višecijevno oružje se ispostavlja kao preteško za upotrebu iako se i danas koristi (iz razloga hlađenja) naprimjer u Gattling-topu jedne F-16 ili F/A 15-E i drugih modernih aviona.

Prvi mitraljez sa sistemom korištenja metka za ponovno punjenje, je patentirao amerikanac Hiram Maxim 1884. godine. Ovdje je korištena reakciona energija metka, koja ga tjera nazad od smijera kugle, za izbacivanje čahure. Dovođenje novog metka u zatvarač se događalo putem opruge koja zatvarač i novi metak iz magazina gura u ili prema cijevi. Ovaj princip se i danas koristi kod najvećeg broja polu-automatskog oružja.

Savremeni mitraljezi funkcionišu na sličnom principu. Pri eksploziji se odvaja jedan dio plinova i odvodi u paralelni cilindar u kome se nalazi produžetak zatvarača koji pod pritiskom odlazi nazad i tako izbacuje čahuru. Punjenje funkcioniše opet preko jedne opruge. Na ovaj način su mitraljezi postali lakši i imaju slabiji udar nazad.

Današnji laki mitraljezi imaju kalibar izmedu 7,62 i 9mm. Interesantne su razlike izmedu bivših zapadnih i istočnih vojnih snaga: dok NATO kao standard ima 7,62 mm je na istoku bilo uobičajeno 7,9 mm Mauser ( 7,9mm Mauser je danasnji 8*57mm). Razlozi su bili različiti ali kao jedan od najvažnijih se pominje da protivnik ne može koristiti zarobljenu municiju. Glupost kada se pomisli da MiG 21 može koristiti Pratt and Whitney turbine od jedne Phantom II/ F-4.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Mitraljezi se najčešće, s obzirom na težinu, domet ili kalibar dijele na:

Ponekad se kolokvijalno svako automatsko oružje naziva mitraljezom, uključujući automate i jurišne puške.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: