Mjenica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Mjenica izdata od Imperial Bank of India u Indiji 1926 godine. Iznos je 20.000 rupija plus kamata

Mjenica je vrijednosni papir koji služi kao sredstvo plaćanja i osiguranja plaćanja. Mjenica je u upotrebi već 700 godina..[1] Služila je kao prvi korak uvođenja novčanica i bankovnih računa za plaćanje. U Genovi (Đenovi) u 12. vijeku trgovci su koristili potpisani dokument "lettres de foire" za izmirenje dugova, čija osnova se kod današnjih mjenica i čekova ne razlikuje mnogo.[2]

Karakteristike [1][uredi | uredi izvor]

SFRJ već 1946 potpisala sporazum o opticaju mjenica. U današnjoj BiH je 1992 donesen Zakon o mjenici. Isti je prestao važiti donošenjem Zakona o mjenici u 2000 godini za teritoriju Federacije. Poslovanje s mjenicama, po Ženevskoj konvenciji iz 1930. ima sljedeća načela:

  • formalnost (pismenost)
  • inkorporacija
  • stroga fiskna obveza
  • solidarnost
  • neposrednost
  • samostalnost

Formalnost[uredi | uredi izvor]

Mjenica je strogo formalna pismena isprava.

Inkorporacija[uredi | uredi izvor]

Prava vezana za mjenicu ima ona osoba koja je posjeduje.

Stroga fiksna obveza[uredi | uredi izvor]

Dužnik nama pravo prigovora na imatelja (onog koji posjeduje) mjenice. Vjerovnik može po brzom postupku ostvariti plaćanje. Dužnik je obavezan platiti iznos zapisan u mjenici.

Solidarnost[uredi | uredi izvor]

Mjenični dužnik je solidarno dužan isplatiti mjeničnu sumu. Svi potpisnici na mjenici su odgovorni za ispunjenje (mjeničnih) obaveza. Svaki mjenični dužnik odgovara neposredno mjeničnom vjerovniku.

Samostalnost[uredi | uredi izvor]

Svaki dužnik stavljanjem potpisa na mjenicu odgovara samostalno.Pravni odnosi izmežu dužnika i vjerovnika su uređeni zakonom o mjenici.

Vrste mjenica [1][uredi | uredi izvor]

Trasirane (vučene)[uredi | uredi izvor]

Trasirane mjenice koriste se kod pravnog odnosa triju osobe:

  • Dužnika (trasant), odnosno kupca neke robe
  • Vjerovnika (reminent), tj. prodavatelja robe
  • Osobe (trasat) koja se pridružuje dužniku s obavezom da će ona njegov dug platiti.

Vlastite[uredi | uredi izvor]

Dužnik izdaje mjenicu kao izdavatelj i on direktno plaća dug vjerovniku. Kod ove varijante nedostaje "trasat", odnosno garancija da će dug vjerovniku biti isplaćen.

Kredit [1][uredi | uredi izvor]

Prema članu 62. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini je zabranjena upotreba mjenica i čekova kod zaključenja ugovora o potrošačkom kreditu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d Prof.dr. Šime Ivanjko, ,Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru - Mjenica u poslovnoj praksi - sa stranice UDRUŽENJE PRAVNIKA U BANKARSTVU učitano 3.5.2014 (bs)
  2. ^ Deutsche Bundesbank - Historija novca sa zvanične stranice njemačke Savezne banke učitano 3.5.2014 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]