Morski puževi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Morski puževi (Streptoneura, Prosobranchia), skoro uvijek imaju spiralnu ljušturu sa operkulumom (zatvaračem). To je rožna ploča na zadnjem dijelu stopala koja služi za uzatvaranje otvora ljušture kad se životinja povlači unutra. Ime im potiće od škrga (branchia), smještenih ispred srca

Podjela[uredi | uredi izvor]

  1. Archeogastropoda
  2. Mesogastropoda
  3. Neogastropoda

Arheogastropoda[uredi | uredi izvor]

Ovo su najprinmitivni puževi. U ovu grupu spadaju:priljepci, aboloni, i neki puževi. Žive na stjenovitoj obala.Hrane se algama koje stružu sa stijene pomoću radule. Alge se miješaju sa tećnošću iz pljuvačnih žlijezda i prolaze duž jednjaka kako bi se svarile.

Priljepci su ćvrsto pričvršćeni za stijenu po kojoj pužu.

Abolonima (morsko uho) nazivaju razne vrste roda Haliotis . Žive na pacifičkoj obali Sjeverne Amerike. Dužina im je oko 25 cm. Voda iz plaštene duplje izlazi kroz rupice na ljušturi. Pleurotomantije naseljavaju obalne vode Japana. Megatura crenulata priljepak ključaonica ima je ljušturu u obliku štita, izbušenu na vrhu, prečnika 10 cm



P biology.png Nedovršeni članak Morski puževi koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: