Munir Mesihović

Munir Mesihović
Munir Mesihović
Predsjednik SR Bosne i Hercegovine
	Vrijeme na vlasti; 26. april 1985 – april 1987.
Prethodnik	Milanko Renovica
Nasljednik	Mato Andrić
Rođenje	23. mart 1928.; Ljubuški, Kraljevina SHS
Smrt	23. oktobar 2016 (88 godina); Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Politička stranka	Savez komunista Bosne i Hercegovine
Porodica
Djeca	Senka Mesihović-Dinarević; Rusmir Mesihović
Priznanja

Munir Mesihović (Ljubuški, 23. mart 1928^[1] – Sarajevo, 23. oktobar 2016) bio je bosanskohercegovački političar. Obavljao je visoke političke dužnosti među kojima su najznačajnije dužnost sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista BiH te predsjednika Predsjedništva SR BiH u periodu od 1985. do 1987. godine.

Ukazivao je na neravnopravnost SR BiH u ekonomskoj politici SFRJ, navodeći činjenicu da Savezno izvršno vijeće ne isplaćuje puni iznos sredstava BiH koja su joj pripadala kao nerazvijenoj republici.^[2]

Na meti kritika javnosti našao se 80-tih godina 20. stoljeća, kao jedan od političara optuženih u aferi vile u Neumu te neposredno odgovornim za aferu Agrokomerc. Mesihović se iz politike povukao u godinama kada je ostavku podnio i jedan od tada vodećih političara u SR BiH, Hamdija Pozderac.^[3]

Na mjesto člana Predsjedništva SRBiH, ostavku je podnio 1988. godine.

Preminuo je 23. oktobra 2016 u Sarajevu.^[4]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

1980. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;

Reference[uredi | uredi izvor]

^ [1]
^ Drugovi Muslimani i Bošnjaštvo
^ "Identitet Bošnjaka" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 16. 5. 2011. Pristupljeno 23. 11. 2010.
^ http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=30159

[1] [1]

[2] Drugovi Muslimani i Bošnjaštvo

[3] "Identitet Bošnjaka" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 16. 5. 2011. Pristupljeno 23. 11. 2010.

[4] ttp://www.nap.ba/new/vijest.php?id=30159

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Predsjednici NR Bosne i Hercegovine i SR Bosne i Hercegovine
Nazivi funkcija po razdobljima: predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine (1945–1953), predsjednik Skupštine (1953–1974) i predsjednik Predsjedništva (1974–1990)
1945–1953.	Vojislav Kecmanović (1943–1946) Đuro Pucar (1946–1948) Vlado Šegrt (1948–1953)
1953–1974.	Đuro Pucar (1953–1963) Ratomir Dugonjić (1963–1967) Džemal Bijedić (1967–1971) Hamdija Pozderac (1971–1974)
1974–1990.	Ratomir Dugonjić (1974–1978) Raif Dizdarević (1978–1982) Branko Mikulić (1982–1983) Milanko Renovica (1983–1985) Munir Mesihović (1985–1987) Mato Andrić (1987–1988) Nikola Filipović (1988–1989) Obrad Piljak (1989–1990) Alija Izetbegović (1990)