Način skrštanja ruku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Fenotip L načina skrštanja ruku

Način skrštanja ruku je jedna od najjasnijih dinamičko-morfoloških osobenosti po kojoj se svaka osoba može svrstati u jedan od dva alternativna fenotipa. Zanimljivo je da se jednom usvojeni način prekrštanja podlaktica na grudima ne mijenja tokom života i da od neuobičajenog položaja osbe brzo odustaju, najčešće pri samom pokušaju.

Dokazano je da se fenotipovi ovog svojstva nezavisno distribuiraju i kod ljevorukih i desnorukih osoba.

Ako je, nakon skrštanja ruku na prsima, desna podlaktica iznad lijeve, fenotip se označabva kao R (right; desni tip), a u suprotnom slučaju, tj. ako je lijeva ruka pozicionirana iznad desne, to je fenotip L (left; lijevi tip).

Faktori i historija[uredi | uredi izvor]

Falk i Ayala (1971) su u svojim istraživanjima našli da su ove varijante u velikoj mjeri nasljedne, iako se njihova genetika ne može pripisati postojećim Mendelovskim modelima.[1] U tom pogledu, Ferronato et al. (1974) nisu našli značajnu korelaciju između roditelja i djece.[2][3] Individulni tip skrštanja ruku je nešto manje istraživan nego način sklapanja šaka. U traganju za glavnim faktorima koji odrađuju ovaj dimorfizam, nailazi se na iste potrškoće kao i kod sklapanja šaka. Međutim, usaglašavajući nalaze i stavove mnogih autora[4][5][6][7] [8][9] može se zaključiti da je način skrštanja ruku nasljedan i da se nasljedjuje po modelu koji se ne uklapa u koncept genetike jednostavnih mendelovskih karaktera, mada u tom pogledu ima i kontradiktornih nalaza, osnovni je zaključak da je ispoljavanja alternativnih fenotipova ovog obilježja nezavisno od spola i uzrasta, te da nije vezano za desnorukost/ljevorukost.

U prilog pretpostavkama da genetički faktori imaju značajnu ulogu u formiranjau ovog svojstva idu i podaci o veoma heterogenoj frekvenciji alternativnih fenotipova (R i L) u istraženom dijelu svjetskog stanovništva.[10]

Učestalost fenotipa R[uredi | uredi izvor]

Odabrane svjetske populacije[uredi | uredi izvor]

Populacija N R (%) Reference
Belgija 626 43,6 Leguebe (1967)[11]
Bosna i Hercegovina 10.073 46,5 Hadžiselimović et al. (1979)[12]
Grčka ? 45, 4 Pelecanos (1969)[13]
Njemačka 304 50,0 Ludwig (1932)[14]
Poljska 771 35,3 Wolanski et al. (1973)[15]
Srbija: Užice 2.217 40,2 Hadžiselimović et al.(1979)[16]
Srbija: Vojvodina 2.686 45,6 Gavrilović, Božić (1972)[17]
Španija 486 41,3 Pons (1961)[18]
Švedska 981 46,6 Beckman, Elston (1962)[19]

Bosna i Hercegovina[uredi | uredi izvor]

Populacija N R (%)
Goražde 988 53,54
Hutovo 358 47,49
Memići 478 46,65
Miljevina 827 45,22
Modran 541 42,51
Odžak 459 54,03
Orahova 453 44,37
Posušje 1.078 59,09
Prekaja 366 41,26
Prijedor 353 54,11
Rakitno 370 41,35
Sarajevo 1.290 46,59
Strgačina 299 48,83
Šiprage 722 43,63
Velika Kladuša 613 40,95
Vlasenica 878 52,62
Ukupno 10.073 46,52

[20]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Falk C. T., Ayala F. J. (1971): Genetic aspects of arm folding and hand clasping. Jpn. J. Hum. Genet., 15: 241-247. [PubMed: 4461659, related citations]
  2. ^ Ferronato S., Thomas D., Sadava D. (1974): Preferences for handedness, arm folding, and hand clasping in families. Hum. Hered. 24: 345-351, 1974.
  3. ^ OMIM, Victor A. McKusick : 6/4/1986,
  4. ^ Wiener A. S. (1932): Observation on the manner of clasping the hands and folding the arms. Am Nat., 66: 365-370.
  5. ^ Quelce-Saldago A., Freire-Maia A., Freire-Maia N. (1961): Arm folding: A genetic trait? Jap J. Hum Genet., 6: 21-25.
  6. ^ Pons J. (1963): A contribution to the genetics of hand clasping and arm folding. Proc. Second Intern. Congr. Hum. Genet. (Roma), 1: 442-446.
  7. ^ Kawabe M. (1949): A study of the mode of clasping of the hands.Trans. Sapporo Nat. Hist. Soc., 18: 49-52.
  8. ^ Freire-Maia A., De Almeida J. (1966): Hand clasping and arm folding among African Negroes. Jum. Biol., 38 (3): 175-179.
  9. ^ Leguebe A., Martines-Fuentes A. (1968): Analyse génétique de deux caractères anthropologiques (Hand clasping and Arm folding). Tudi VII Meždunarodnogo kongresa antropologičeskih i etnografičeskih nauk, 1: 360-368.
  10. ^ Hadžiselimović R., Berberović Lj., Sofradžija A. (1979): Distribucija fenotipova načina sklapanja šaka i prekrštanja ruku u stanovništvu Bosne i Hercegovine. God.Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 32: 101-116.
  11. ^ Leguebe 1967 hand clasping: étude anthropologique et génétique. Bull. Soc. Roy. Antrop. Préhist., 78: 81-107.
  12. ^ Hadžiselimović R., Berberović Lj., Sofradžija A. (1979): Distribucija fenotipova načina sklapanja šaka i prekrštanja ruku u stanovništvu Bosne i Hercegovine. God.Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 32: 101-116.
  13. ^ Pelecanos 1969, in: Pyżuk M. (1976): Hand clasping , and arm- and leg-folding in Polish rural population. Acta F. R. N. Univ Come., Anthropologia, 23: 219-223.
  14. ^ Ludwig W. (1932): Das Rechts – Links Problem im Tierreich und bei Menschen. J Springer Verlag.
  15. ^ Wolanski et al 1973, in: Pyżuk M. (1976): Hand clasping , and arm- and leg-folding in Polish rural population. Acta F. R. N. Univ Come., Anthropologia, 23: 219-223.
  16. ^ Hadžiselimović R., Berberović Lj., Sofradžija A. (1979): Distribucija fenotipova načina sklapanja šaka i prekrštanja ruku u stanovništvu Bosne i Hercegovine. God.Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 32: 101-116.
  17. ^ Gavrilović Ž., Božić V. (1972): Proučavanje načina sklapanja šaka i pekrštanja ruku kod stanovništva u Vojvodini. Genetika, 4 (1): 59-61.
  18. ^ Pons J. (1963): A contribution to the genetics of hand clasping and arm folding. Proc. Second Intern. Congr. Hum. Genet. (Roma), 1: 442-446.
  19. ^ Beckman L. Elston R. 1962 Data on bilateral variations in man: handedness, hand clasping and arm folding in Swedes. Hum. Biol., 34: 99-103.
  20. ^ Hadžiselimović R., Berberović Lj., Sofradžija A. (1979): Distribucija fenotipova načina sklapanja šaka i prekrštanja ruku u stanovništvu Bosne i Hercegovine. God.Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 32: 101-116.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]