Nada Miletić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nada Miletić
Rođenje (1925-05-12) 12. maj 1925.
Smrt8. oktobar 2002(2002-10-08) (77 godina)
Mjesto počivanjaBanja Luka, Bosna i Hercegovina
ZanimanjeArheolog, historičar umjetnosti
Godine aktivnosti1950-1990.
NagradeOrden rada sa srebrenim vijencem i Orden zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom

Nada Miletić (12. maj 1925. Prijedor - 8. oktobar 2002. Sarajevo),[1] arheolog i historičar umjetnosti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Stečci) oko Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Rođena je u porodici prosvjetnih radnika. Srednju školu pohađala je u Skoplju i Čačku. Studiji historije umjetnosti i arheologije, završava na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1950. Po završetku studija, zapošljava se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, u Sarajevu. Tokom svoga radnog vijeka, prošla je sva muzejska znanja i stekla najveće zvanje, muzejski savjetnik.[2] Penzioniše se 1990. Pripadala je generaciji pionira moderne arheologije Bosne i Hercegovine, formirane tokom 50 - tih godina, 20. vijeka.

Za četiri decenije aktivnog rada, Miletić je dala veliki doprinos bosanskohercegovačkoj arheologiji. Njeno glavno naučno područje bila je: problematika srednjovjekovne arheologije i srednjovjekovne umjetnosti na području Bosne i Hercegovine.[3] Učestovala je na rekognisciranju nekoliko stotina novih arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Tu se posebno ističu: Grudine u Čupuljiću kod Bugojna.[4]

Za potrebe izrade Arheokoškog leksikona Bosne i Hercegovine, radila je na arheološkom regonisciranju lokaliteta:[3]

  • Bosanska Krupa - Bosanski Petrovac (1958.).
  • Prijedor - Sanski Most - Banja Luka - Bosanska Gradiška (1959.).
  • Bosanska Kostajnica - Bosanski Novi - Bosanska Dubica (1960.).
  • Ključ - Sanica (1961.).
  • Banja Luka - Ivanjska - Manjača (1962.).

Najveći doprinos Nade Miletić je na polju ranosrednjovjekovne arheologije i umjetnosti, vremena seobe naroda i ranslavenskog doba na području današnje Bosne i Hercegovine. Pored toga značajan doprinos dala je proučavanju stećaka (monografija Stećci 1982). Nada Miletić sastavila je preko 2200 jedinica u raznim enciklopedijama i leksikonima. Mjesto i uloga Nade Miletić u arheologiji najbolje se prepoznaje po AL BiH gdje joj pripada obrada ranog srednjeg vijeka skoro u cjelini.

Nagrade i odlikovanja[uredi | uredi izvor]

  • Orden rada sa srebrnim vijencem 1973.
  • Orden Zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, 1989.

Arheološka istraživanja (istraživanja vođena samostalno)[uredi | uredi izvor]

  • Ranosrednjovjekovna nekropola Mihaljevići kod Sarajeva. U periodu od: 1954. do 1958.
  • Nekropola sa stečcima, Potoci kod Mostara, 1959.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola Rakovčani kod Prijedora. U periodu od: 1960. - 1964. i 1972.
  • Ranoslavenska nekropola Mahovljani kod Laktaša - Luke. U periodu od: 1969. - 1971.
  • Srednjovjekovna nekropola Buško blato (Livno) - Kraljičin nasip , Glavica i Bilo polje. U periodu od: 1969. i 1972.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola Bugojno - Čipuljići, lokalitet Grudine (srednjovjekovna nekropola sa kontinuitetom korištenja od antičkog doba. U periodu od: 1960., 1961., 1965., 1966., 1967., 1968., 1970. i 1971.
  • Ranoslavensko gradišno naselje Mahovljani kod Laktaša, lokalitet Berek. U periodu od: 1973., 1974. i 1981.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

  • Stećci. U: Bosna i Hercegovina lepote i znamenitosti, Turistički savez Jugoslavije, Beograd 1961, str. 127. - 132.
  • Kulturni ostaci varvarskih naroda. U: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo 1966, str. 366. - 375.
  • Ranoslovensko doba. U: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo 1963, str. 379. - 402.
  • Do završnih stoljeća srednjeg vijeka. U: A. Ravalić (urednik): Laktaši, Skupština opštine Laktaši 1971, str. 15.- 28.
  • Stećci. U: Umetnost na tlu Jugoslavije od preistorije do danas. Beograd - Sarajevo 1982, str. 171. - 172., 179. - 182. (ilustr. fotografije).
  • Rani srednji vijek. U: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine (II. prerađeno i dopunjeno izdanje), Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo 1984, str. 375. - 434. Summary. Rezume.
  • Ćiro Truhelka (1865 - 1942). U: Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888 - 1988., Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, str. 39. - 43.
  • Naučna djelatnost u oblasti srednjovjekovna arheologije. U: Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888 - 1988. Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, str. 119. - 137.
  • Srednjovekovna umetnost Bosne i Hercegovine. U: Bosna i Hercegovina u tokovima istorijskih i kulturnih kretanja u jugoistočnoj Evropi, Sarajevo, 6. - 7. oktobar 1988. Posebna izdanja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1989., str. 111. - 119. Resume.

Naučni i stručni članci u časopisima i zbornicima[uredi | uredi izvor]

  • Crkva sv, Klimenta u Mostaćima, GZM n.s. A. IX, Sarajevo 1954, str. 281. - 297. + tbl. I - II (ćir). Resume.
  • Nalaz ranosrednjovekovnih fibula iz Rajlovca, GZM n.s. (A) X, Sarajevo 1955, str. 151. - 155. + tbl. I. Resume
  • Nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca, GZM n.s. (A) XI, Sarajevo 1956, str. 9. - 39. + snim. + tbl. I - XII. Zusammenfassung.
  • Nekoliko nepublikovanih predmeta iz srednjevekovne zbirke Zemaljskog muzeja, GZM n.s. (A) XII, Sarajevo 1957, str. 263. - 265. Resume.
  • Srednjevekovni grobovi u Tumulu na "Crkvini" (Sjeversko), GZM n.s. (A) XIV, Sarajevo 1959, str. 217. - 219. + tbl. I. Resume.
  • Nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca (Rezultati naknadnih iskopavanja), GZM n.s. (A) XV - XVI, Sarajevo 1960 - 1961. , str. 249 - 257 + tbl. III. Resume
  • Bošnjića voće, Rakovčani, Prijedor - Germanska nekropola, Arheološki pregled 3, Beograd 1961, str. 115. - 116.
  • Nakit u Bosni i HercegovinArheološki pregled 3, str. i, Zemaljski muzej, Sarajevo 1963.
  • Umjetnost stećaka, (u koautorstvu sa Alojz Benac), Zemaljski muzej, Sarajevo 1965., str. 28+34 slike.
  • Novi prilozi poznavanju autohtonih kulturnih elemenata u Bosni u doba doseljavanja Slovena, «Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slavena», ANU BiH, Sarajevo 1969, str. 233-238.
  • Reflets des Grandes Invasions en Bosnie - Herzégovine, "Problemi seobe naroda u Karpatskoj kotlini", Matica srpska, Novi Sad 1978, str. 97-107 + 2 slike i 4 table.
  • Reflets de l'influence byzantine dans les trouvailles paléoslaves en Bosnie - Herzégovine, «Rapports du IIIe Congrés International d' archéologie slave», Tome 2, VEDA - Vydatelstvo Slovenskej akademie vied, Bratislava 1980, str. 287-306.
  • Stećci - arheološki i likovni aspekt, «Bogumilstvoto na Balkanot vo svetlinata na nanjnovite istražuvanja», MANU-SANU-ANU BiH, Skopje 1982, str. 233-240.
  • Rani srednji vijek u arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, «Zbornik Arheološkog društva Bosne i Hercegovone I», Sarajevo 1983, str. 217-224.
  • Ranoslovensko doba, «Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast», Veselin Masleša, Sarajevo 1984, str. 375-434.
  • Rani srednji vijek (arheološko-istorijski osvrt), AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988., str. 41-43.
  • Opšti leksikografski dio, (obrada 43 pojma), AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988.
  • Arheološka nalazišta, Regije 1-13, (obrada 997 nalazišta), AL BiH, Tom II, Sarajevo 1988.
  • Arheološka nalazišta, Regije 14-25, (obrada 1591 nalazišta), AL BiH, Tom III, Sarajevo 1988.
  • Naučna djelatnost u oblasti srednjevjekovne arheologije, «Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne Hercegovine 1888-1988», Sarajevo 1988., str. 119-137.
  • Ranosrednjovjekovna koplja s krilima iz Bosne i Hercegovine, «Zbornik radova posvećen akademiku Alojzu Bencu», Posebna izdanja ANU BiH 95, Odjeljenje društvenih nauka 27, Sarajevo 1991, str. 201-208 + 4 table.
  • Bosna i Hercegovina u doba Karolinga, kraj VII – početak X vijeka”, Katalog izložbe (Autori teksta Nada Miletić, Margita Gavrilović, Mirsad Sijarić), Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2001, str. 31.
  • Neke karakteristike stećaka zemlje Pavlovića, "Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine", Zbornik radova sa naučnog skupa, Rogatica, 27-29. juna 2002., Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi 5, Odjeljenje društvenih nauka 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo 2003, str. 455-481.

Ostali radovi:[uredi | uredi izvor]

  • Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 8, Split 1954, GZM (I-E) 10, Sarajevo 1955, 217-218.
  • Izvještaj o zaštitnom iskopavanju u Potocima kod Mostara, GZM (A) 17, Sarajevo 1962, 153-157+3 table.
  • Nakit i oružje IX-XII veka u nekropolama Bosne i Hercegovine, GZM (A) 18, Sarajevo 1963, 155-178.
  • Marian Wenzel, Bosnian and herzegovinian Tombstones - Whe Made Them and Why, Südost-forschungen 21, München 1962, GZM (A) 19, Sarajevo 1964, 220-223.
  • Nakit u Bosni i Hercegovini od kasne antike do najnovijeg doba, Starinar 17, Beograd
  • 1966.
  • Gradine, Čipuljić, Bugojno - srednjovekovna nekropola, Arheološki pregled 8, Beograd 1966, 159.
  • Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora, GZM (A) 21-22, Sarajevo 1966-1967, 81-154+32 table.
  • Gradine, Čipuljić, Bugojno - srednjovekovna nekropola, Arheološki pregled 10, Beograd 1968, 181.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola u Rakovčanima kod Prijedora, GZM (A) 25, Sarajevo 1970, 119-177.
  • Resultats des recherches sur la période paléoslave su Bosni - Herzegovine, Balcanoslavica 1, Prilep 1972, 121-128.
  • Srednjovjekovna skulptura u Bosni i hercegovini, Radio Sarajevo Treći program III/5, Sarajevo 1974, 291-312.
  • Elementi della cultura di Koetlach in Bosnia e Erzegovina, Balcanoslavica 4, Prilep 1975, 93-111.
  • Ranosrednjovjekovni nalazi iz Rudica kod Glamoča, GZM (A) 30-31, Sarajevo 1975-1976, 231-242.
  • Gradine, Korita, Duvno - ranosrednjovekovna nekropola, Arheološki pregled 18, Beograd 1976., 128-129.
  • Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritima kod Duvna, GZM 33 (1978), Sarajevo 1979, 141-204.
  • Ranosrednjovjekovno koplje iz Mogorjela, Zbornik Narodnog muzeja 9-10, Beograd 1979, 145-151 + 4 table.
  • Resultate der neueren archäologischen Untersuchungen des frühen Mittelalters in Bosnien und Herzegowina, Balcanoslavica 9, Prilep, 1980, 43-50.
  • Slovenska nekropola u Mahovljanima kod Banjaluke, GZM 34 (A) (1979), Sarajevo 1980, 137-181.
  • Batković, Enciklopedija Jugoslavije I, 2. izdanje, Zagreb 1980, 527.
  • Ranosrednjovjekovne keramičke posude iz Vrbe kod Glamoća, GZM (A) 35-36, Sarajevo 1980-1981, 213-224.
  • Izvještaj o iskopavanjima srednjovekovnih nekropola u Buškom blatu, GZM (A) 37, Sarajevo 1982, 123-177 + 3 priloga.
  • Gradine, Bugojno - srednjovekovna nekropola, Arheološki pregled 23, Beograd 1982, 147-177.
  • Gomjenica, Enciklopedija Jugoslavije IV, 2 izdanje Zagreb 1986, 430.
  • Grudine, Enciklopedija Jugoslavije IV, 2 izdanje Zagreb 1986, 621.
  • Ranoslavenske nekropole u Bosni i Hercegovini - komparativna razmatranja, GZM (A) NS 44, Sarajevo 1989, 175-200.
  • Reljefna ploča iz Carevog polja kod Jajca, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANU BiH 30, Sarajevo 2002, 493-507.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Fekeža, Lidija. "Nada Miletić (1925-2002)." Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 34 (2005): 309-310.
  2. ^ "MuseumWeek in the National Museum of BH: #WomenMW". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (jezik: engleski). 23. 4. 2018. Pristupljeno 20. 1. 2022.
  3. ^ a b Dautović, Andrea; Lalević, Olga (2008). "Bibliografija radova Nade Miletić, naučnog savjetnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine". Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine: 200.
  4. ^ Busuladžić, Adnan. "Antički kameni spomenik s lokaliteta Čipuljić kod Bugojna." Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 48.1 (2015): 7-17.