Namasko vrijeme

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Ovaj farz je vezan samo za pet dnevnih, obaveznih namaza. Kada klanjač stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme. Ako bi klanjao, misleći da nije nastupilo namasko vrijeme, a zatim se ispostavilo da ipak jeste, namaz mu nije ispravan.[1] Dokaz da je namasko vrijeme farz su riječi Allaha dž.š.:

Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju, [2] (arapski: إِنَّ الصَّلاَةَ كَانَتْ عَلَى الْمُؤْمِنِينَ كِتَاباً مَّوْقُوتاً) to znači da svaki farz namaz ima svoje određeno vrijeme i nije dozvoljeno izlaženje iz okvira tog vremena.

Sunitski stavovi[uredi | uredi izvor]

Stav Hanefijskog mezheba[uredi | uredi izvor]

Sabah-namaz[uredi | uredi izvor]

Vrijeme sabah-namaza počinje od pojave prave zore,a to je rašireno bjelilo na horizontu s istoka. Prava zora se pojavljuje nakon lažne, a to su bijele zrake koje se protežu u visinu poslije čega dolazi tama, što je sve sastavni dio noći. Između ove dvije zore ima dvanaest minuta. Vrijeme sabah-namaza prestaje izlaskom sunca

Podne-namaz[uredi | uredi izvor]

Vrijeme podne-namaza je od trenutka kada sunce prođe zenit i krene ka zapadu (zeval) i traje dok sjenka nekog predmeta ne bude veličine kolike je i on sam, ne računajući sjenu zevala.

Ikindija-namaz[uredi | uredi izvor]

Vrijeme ikindije nastupa kada istekne vrijeme podne, a traje do zalaska sunca.

Akšam-namaz[uredi | uredi izvor]

Početak akšama je od zalaska sunca, a kraj je kada nestane večernjeg rumenila (eš-šefek).

Jacija-namaz[uredi | uredi izvor]

Vrijeme jacije je kada nestane večernjeg crvenila pa do pojave zore (sabaha).

Bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ El-Hedijjetul-'ala'ijje.
  2. ^ En-Nisa', 103