Narodni heroj Jugoslavije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Narodni heroj)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Prvi narodni heroj proglašen je februara 1942, neposredno pošto je odlukom Vrhovnog štaba uvedeno zvanje narodnog heroja. Orden narodnog heroja ustanovljen je Ukazom Vrhovnog komadanta NOV i POJ 15.08.1943.godine o odlikovanjima u NOV, dodjeljivan je onima koji su pokazivali osvjedoceni heroizam na bojnom polju ili u drzanju pred neprijateljem. Takvih je bilo mnogo među borcima i rukovodiocima oružane borbe, ljudi i žena svih uzrasta i zanimanja svih nacionalnosti. Samo najhrabrijima je pripalo ovo zvanje. Narodnim heroja proglašeno je 1322 ucesnika oruzane revolucije, 19 stranih državljana (16 građana SSSR, i pojedan Poljak, Čeh i Italijan), 32 jedinice i ustanova, 4 društveno političke organizacije.


Većina narodnih heroja bili su muškarci 1231, dok je žena bilo 91. Prema političkoj pripadnosti većinom su bili komunisti. Oko 97% poginulih i strijeljanih narodnih heroja bili su komunisti, a takodjer i svi koji su preživjeli oružanu revoluciju: članovi KPJ 1284. clanovi SKOJ-a 18 i neorganizovanih ili nepoznate politicke pripadnosti 20. Podaci o zanimanju narodnih heroja uvjerljivo ilustriraju širinu oružane revolucije. Najviše je bilo rudara i industrijskih radnika 34%, studenti i đaci čine 19 % svih narodnih heroja, poljoprivredni radnici 18%, stručnjaci svih profila 13%, studenti i đaci čine polovinu intelektualaca među narodnim herojima.

  • Rudari, industrijski i njima slični radnici 452,
  • poljoprivrednici i njima srodni radnici 236,
  • radnici u trgovinama i uslugama 33,
  • oficiri i podoficiri jugoslovenske vojske i žandari 82
  • administracija i njima srodni službenici 78
  • pravnici 64
  • profesori i ucčtelji 54
  • inžinjeri i ljekari 27
  • ostali stručnjaci i umjetnici 29
  • studenti 184
  • đaci 66
  • domaćice 14
  • nepoznato 5


Starosna struktura narodnih heroja govori i mladosti naše revolucije. Polovina narodnih heroja je otisla u rat sa manje od 25 godina, a samo njih 325 je imalo više od 30 godina. Od ukupnog broja poginulih i umrlih narodnih heroja 42% su bili mlađi od 16 do 26 godina, 38 % su imali 26 do 34 godine. Tri četvrtine narodnih heroja bili su mlađi od 34 godine, 25 među njima nisu imali ni 20 godina u trenutku pogibije, a troje su bili mlađi od 17 godina. Skojevka Milka Bosnić je imala samo 15 godina kada je poginula poslije svog podviga- skidanja ćebeta sa partizanskog tenka prilikom desanta na Drvar maja 1944. godine. Milka Bosnić je posljednji proglašeni narodni heroj u Jugoslaviji 1974. Ogromma većina narodnih heroja proglasena je poslije rata. Najvise ih je proglaseno 1953. Zatim 1954, 1955. Josip Broz Tito dobio je jedini ovaj orden jedanput 1944. i dva puta poslije rata. Broj proglašenih heroja po godinama je

1942. god 16
1943. god. 20
1944. god. 27
1945. god. 88
1946. god. 6
1947. god. 1
1948. god. 41
1949. god. 51
1950. god. 1
1951. god. 356
1952. god. 100
1953. god. 633
1955. god. 2
1956 do 1974. god. 16

Poginuli prema godini borbe i prema uzrastu[uredi | uredi izvor]

Od 955 palih heroja, 77 % izgubilo je život u direktnoj oružanoj borbi s neprijateljem. Oko 15 % je streljano ili nastradalo u zatvorima i logorima, a oko 7 % je umrlo poslije rata od posljedica rata ili mučenja u zatvorima.

Prema godini rata, najviše narodnih heroja je poginulo 1943 — gotovo 30 %, a zatim 1942 — 27,5 %. Neposredno poslije rata poginulo je 9 narodnih heroja, mahom u obračunu s ostacima neprijateljskih bandi, a neki i nesretnim slučajem. 55 narodnih heroja je izvršilo samoubistvo da ne bi pali neprijatelju u ruke.

Mjesto rođenja i stradanja narodnih heroja[uredi | uredi izvor]

Najveći broj narodnih heroja rođen je u Hrvatskoj — 21,9 %, zatim u Bosni i Hercegovini — 20,6, u Crnoj Gori — 18,7, u Srbiji bez pokrajina 15, u Sloveniji 11,05 %. Najviše poginulih i strijeljanih narodnih heroja je iz Bosne i Hercegovine —23,1 %, Srbije — 21, Hrvatske i Crne Gore — po 20 %. Najviše narodnih heroja je poginulo u Bosni i Hercegovini — 32 %, u užoj Srbiji — 19, Hrvatskoj 18, Sloveniji 12, Crnog Gori 8, Makedoniji 5, Vojvodini 2 i na Kosovu 1 %. Od ukupnog broja narodnih heroja, relativno je najviše poginulih s Kosova (85 %). To jest 11 od 13 proglašenih. Taj procent u užoj Srbiji iznosi 78%, u Bosni i Hercegovini 77% a kod ostalih se kreće od 73 u Crnoj Gori do 65 %, u Hrvatskoj.

Živih narodnih heroja u 1957. je bilo 410, u 1975. 367, a u 1981, 343 narodna heroja.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.