Nebraska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koordinate: 40°48′35″N 96°40′31″W / 40.80972°N 96.67528°W / 40.80972; -96.67528
Nebraska
State of Nebraska (en)
Savezna država
Zastava
Grb
Uzrečica: Equality Before the Law
Jednakost pred zakonom
Nadimak: Cornhusker State
Zemlja berača kukuruza
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa
Glavni grad Lincoln
 - Koordinate 40°48′35″N 96°40′31″W / 40.80972°N 96.67528°W / 40.80972; -96.67528
Najviša tačka
 - Položaj Panorama Point
 - Nadmorska visina 1.654 m
Najniža tačka
 - Položaj rijeka MIssouri
 - Nadmorska visina 256 m
Dužina 690 km
Širina 340 km
Površina 200.520 km2
 - Voda 0,7%
Stanovništvo 1.845.525 (2012)
Gustoća 9,25 /km2 
Osnovan 37. savezna država
Datum 1. mart 1867.
Vlada
 - Guverner Pete Ricketts (R)
Vremenska zona UTC-6
zapadni dio: UTC-7
 - ljeto DST-5
DST-6
Poštanski broj NE
ISO 3166-2 US-NE
Veb-sajt: www.nebraska.gov

Nebraska (izgovor; skraćeno NE) jeste američka savezna država koja se nalazi na srednjem zapadu SAD, i jednim dijelom, u regiji Velike nizije (Great Plains). Njen glavni grad je Lincoln, a najveći Omaha na rijeci Missouri.

Saveznu državu Nebraska sijeku mnogi historijski putevi, a tek je zlatna kalifornijska groznica dovela veliki broj nestarosjedilačkog stanovništa u ovo područje. Postala je savezna država SAD 1867. godine. U pogledu klime, postoje znatne varijacije između ljetnih i zimskih temperatura, a razorne oluje i tornada su uobičajena. Karakteristika Nebraske je prerija bez mnogo šuma, idealna za uzgoj goveda, a također je i veliki proizvođač mesa, svinja, kukuruza i soje.

Etničku, najveća grupa u Nebraski su američki Nijemci. Država također ima jednu od najvećih zajednica američkih Čeha među svim saveznim državama.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Nebraska je dobila ime od arhaičnih riječi iz jezika Otoe Ñí Brásge (na modernom Otoe jeziku: Ñí Bráhge) ili iz jezika Omaha indijanaca Ní Btháska, u značenju plitka voda, po rijeci Platte koja teče kroz ovu saveznu državu.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Razna plemena i kulture domorodačkih naroda živjele su duž rijeka na području današnje Nebraske hiljadama godina prije nego što su došle evropski doseljenici i istraživačke ekspedicije. Historijska domorodačka indijanska plemena koja su živjela u Nebraskoj, između ostalih, uključuju Omaha, Missouria, Ponca, Pawnee, Otoe, kao i razne ogranke plemena Lakota (Sioux).

Mnogo prije ekspedicije Lewisa i Clarka od 1804. do 1806, francusko-kanadski istraživači (uključujući braću Mallet 1739) proputovali su preko teritorije današnje Nebraske na svom putu prema Santa Feu, gdje su trgovali, a koji je tada bio pod vlašću Španije.[2] Sjedinjene Američke Države su 1819. osnovale utvrdu Fort Atkinson kao prvu američku utvrdu zapadno od rijeke Missouri, nešto istočnije od današnjeg grada Fort Calhoun. Međutim, vojska je napustila utvrdu 1827. nakon što se većina doseljenika počela seliti još dalje na zapad.

Evroamerička naselja nisu u značajnom broju nastala sve do 1848. godine i početka "zlatne groznice" u Kaliforniji. Dana 30. maja 1854. američki kongres je proglasio Zakon Kansas-Nebraska kojim su formirane teritorije Kansasa i Nebraske, podijeljene 40. paralelom.[3] Teritorija Nebraska uključivala je dijelove današnjih saveznih država Colorado, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Wyoming i Montana.[4] Glavni grad teritorije Nebraske bio je Omaha.

Doseljenici u centralnoj Nebraski 1888.

Tokom 1860-ih, nakon što je američka vlada primorala mnoga domorodačka indijanska plemena da napuste svoju zemlju i presele se u rezervate, otvorio se veliki prostor za poljoprivredni razvoj doseljenih Amerikanaca i Evropljana. U skladu sa Zakonom o besplatnoj dodjeli zemlje farmerima (Homestead Act) hiljade novih naseljenika doselilo se u Nebrasku zauzimajući slobodnu zemlju koju im je pružila savezna vlada. Pošto je u prerijama raslo vrlo malo drveća, mnogi od prvih naseljenika i farmera pravilo je kuće prekrivene travom, kao što su to radila i domorodačka plemena poput plemena Omaha. Prvi talas naseljenika dao je teritoriji dovoljan broj stanovnika da zatraži od vlade status savezne države.[5]

Nebraska je postala 37. savezna američka država 1. marta 1867. godine, a glavni grad joj je premješten iz Omahe u naselje Lancaster, kasnije preimenovan u Lincoln po tada nedavno ubijenom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Abrahamu Lincolnu. Bitka kod Massacre Canyona (u blizini gradića Trenton) 5. augusta 1873. bila je posljednja velika bitka između plemena Pawnee i Sioux.[6]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Karta Nebraske

Država graniči sa Sjevernom Dakotom na sjeveru, Iowom na istoku, Missourijem na jugoistoku nasuprot istoimene rijeke, državom Kansas na jugu, Coloradom na jugozapadu i Wyomingom na zapadu. Država ima 93 okruga. Ona zauzima centralni dio takozvanog Frontier stripa (graničnog pojasa država između nekadašnjeg Divljeg zapada i SAD). Nebraska je podijeljena u dvije vremenske zone.

Centralnoamerička vremenska zona (UTC-6) obuhvata istočni dio države, dok se zapadni dio ravna po vremenskoj zoni Stijenjaka (UTC-7). Kroz državu teku tri rijeke u smijeru zapad-istok. Rijeka Platte, koja nastaje od ušća rijeka Sjeverna Platte i Južna Platte, teče kroz centralni dio države. Rijeka Niobrara teče kroz sjeverni dio, dok rijeka Republican teče kroz južni dio Nebraske.

Nacionalni spomenik Scotts Bluff.

Nebraska je sastavljena iz dvije velike kopnene regije: Velike nizije i izbrazdane nizije (Dissected Till). Krajnji istočni dio države je izbrazdan glečerima iz ledenog doba. Nakon što su se glečeri povukli, iza njih je ostala izbrazdana nizija Dissected Till sa brojnim blagim dolinama i uzvišenjima. Gradovi Omaha i Lincoln se nalaze u ovoj regiji. Velika nizija zauzima veći dio zapadne Nebraske. Regija Velike nizije sastoji se iz nekoliko manjih, donekle različitih geoloških regija, uključujući regije Sandhills, Pine Ridge, bazen Rainwater, Visoku niziju i planine Wildcat. Najviša tačka u Nebraskoj je Panorama Point na 1.653 m, a usprkos svog imena i visine, relativno je nisko uzvišenje u blizini granice sa Coloradom i Wyomingom.

Nekadašnji turistički moto u Nebrasci bio je tamo gdje počinje Zapad, a simbolično su navođena mjesta početka Zapada, uključujući rijeku Missouri, ugao 13. i O. ulice u gradu Lincoln (gdje je postaljena crvena cigla u obliku zvijezde), 100. zapadni meridijan ili nacionalni historijski spomenik Chimney Rock. Nebraska je trostruko "zatvorena" kontinentalna zemlja jer nema izlaz na okean, niti ijedna država koja s njom graniči, niti ijedna država koja graniči sa njenim komšijama.[7]

Upravljanje federalnim zemljištem[uredi | uredi izvor]

Područja pod upravom Agencije za nacionalne parkove (National Park Service) uključuju:

Područja koja su pod upravom Agencije za nacionalne šume (National Forest Service) su:

Klima[uredi | uredi izvor]

U Nebraski su prisutne dvije osnovne klimatske zone. Istočni dio države ima vlažnu kontinentalnu klimu (Dfa po Köppenovoj klasifikaciji), dok zapadni dio ima hladnu stepsku klimu (BSk po Köppenu). Cijela savezna država ima vrlo velika sezonska kolebanja temperature i količine padavina. Prosječne temperature su dosta ujednačene u svim područjima Nebraske, uz vruća ljeta i općenito hladne zime.

Prosječna godišnja količina padavina se smanjuje od istoka prema zapadu, od oko 800 mm u jugoistočnom uglu države do oko 350 mm u dršci tave (Panhandle). Vlažnost se također znatno smanjuje od istoka prema zapadu. Količina snijega je dosta ujednačena, na veći dio Nebraske godišnje padne od 60 do 90 cm snijega. Najviši temperaturni rekord u Nebraski drži grad Minden gdje je 24. jula 1936. zabilježena temperatura od 48 °C, dok je najniža ikad zabilježena temperatura ona u Camp Clarku 12. februara 1899. kada je izmjereno −44 °C.

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1860. 28.841
1870. 122.993 326,5 %
1880. 452.402 267,8 %
1890. 1.062.656 134,9 %
1900. 1.066.300 0,3 %
1910. 1.192.214 11,8 %
1920. 1.296.372 8,7 %
1930. 1.377.963 6,3 %
1940. 1.315.834 −4,5 %
1950. 1.325.510 0,7 %
1960. 1.411.330 6,5 %
1970. 1.483.493 5,1 %
1980. 1.569.825 5,8 %
1990. 1.578.385 0,5 %
2000. 1.711.263 8,4 %
2010. 1.826.341 6,7 %
Procjena 2013 1.868.516 9,2 %
Izvor: 1910–2010[8]

Nebraska se nalazi u takozvanoj aleji tornada. Oluje su česte u proljeće i ljeto, a snažne oluje i tornada javljaju se tokom proljeća i ljeta, mada se ponekad mogu javiti i u jesen. Fenski vjetar chinook koji puše sa Stjenjaka povremeno izaziva umjerene efekte na porast temperature u zapadnoj Nebraskoj tokom zimskih mjeseci.[9][10]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Popisni biro SAD procjenjuje da je u Nebraskoj 1. jula 2013. godine živjelo 1.868.516 stanovnika, što je rast od 2,3% u odnosu na popis iz 2010. godine.[11] Centar populacije u Nebraski nalazi se u okrugu Polk, u gradu Shelby.[12]

Po podacima iz popisa stanovništva u SAD 2010. 86,1% stanovništva čine bijelci (82,1% su nehispanski bijelci), zatim slijede afroamerikanci sa 4,5%, potomaka američkih indijanaca i domorodaca sa Aljaske ima 1%, Azijata 1,8%, havajskih i drugih pacifičkih domorodaca 0,1%, mješanaca dvije ili više rasa 2,2% te stanovništva hispanskog ili latinoameričkog porijekla 9,2% od ukupnog stanovništva (mogu biti bilo koje rase).[13] Podaci iz 2004. pokazuju da je oko 84.000 stanovnika Nebraske rođeno izvan SAD (4,8% ukupnog stanovništva).

Pet najvećih grupa stanovništva u Nebraskoj po porijeklu su Nijemci (38,6%), Irci (12,4%), Englezi (9,6%), Meksikanci (8,7%) i Česi (5,5%).

Nebraska ima najveću zajednicu Amerikanaca češkog porijekla i Danaca koji nisu mormoni (kao postotak u ukupnom stanovništvu) među svim saveznim državama. Američki Nijemci su najveća grupa u većem dijelu države, naročito u istočnim okruzima. Okrug Thurston, koji je u cijelosti čine rezervati plemena Omaha i Winnebago, ima većinu domorodačkog indijanskog stanovništva, dok je okrug Butler jedan od dva okruga u SAD sa većinskim stanovništvom češkog porijekla.

Po podacima iz 2011. godine, 31% stanovništva Nebraske mlađeg od godinu dana su pripadnici manjina.[14]

Ruralni razvoj[uredi | uredi izvor]

Oko 89% svih gradova u Nebraskoj ima manje od 3.000 stanovnika. Nebraska dijeli osobine sa pet drugih saveznih država Srednjeg zapada: Kansasom, Oklahomom, Sjevernom i Južnom Dakotom te Iowom. Postoje stotine malih gradova sa stanovništvom manjim od 1.000 osoba. Smanjenje regionalnog stanovništva prisililo je mnoge seoske škole na konsolidaciju.

Od 93 okruga u Nebraskoj, 53 okruga je imalo smanjenje broja stanovnika između 1990. i 2000., počev od smanjenja od 0,06% koliko je zabilježeno u okrugu Frontier do smanjenja od 17,04% u okrugu Hitchcock.

Međutim, nešto urbaniziranija područja države zabilježila su stalni rast stanovništva. Grad Omaha imao je 2000. godine 390.007 stanovnika, a 2005. stanovništvo je procijenjeno na 414.521 stanovnik (odnosno 427.872 uključujući nedavno pripojenje grada Elkhorn), što iznosi povećanje od 6,3% u toku pet godina. Popis iz 2010. godine pokazao je da stanovništvo Omahe iznosi 408.958 stanovnika. Grad Lincoln imao je 2000. godine 225.581 stanovnika, dok je 2010. godine stanovništvo poraslo za 14,5% na 258.379 stanovnika.

Religija[uredi | uredi izvor]

Religijska pripadnost stanovništva Nebraske je sljedeća:

Najveće pojedinačnea religijske denominacije po broju pripadnika u 2010. godini bile su rimokatolička crkva (372.838 vjernika), sinod Missourija luteranske crkve (112.585), evangelističko-luteranska crkva Amerike (110.110) i ujedinjena metodistička crkva (109.283 pripadnika).[15]

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Biro za ekonomske analize procijenio je da je BDP Nebraske u 2010. god. iznosio 89,8 milijardi US$.[16] Po glavi stanovnika, lični prihodi u 2004. godini iznosili su 31.339 US$, što je 25. od svih saveznih država. Nebraska ima vrlo razvijen poljoprivredni sektor i važan je proizvođač mesa, svinjetine, kukuruza, soje i sirka.[17] Drugi važni privredni sektori uključuju transport robe (željeznički i cestovni), proizvodnja, telekomunikacije, računarska tehnologija i osiguranje. Prema podacima iz 2010. stopa nezaposlenosti iznosila je 4,6%.[18]

Nebraska ima potencijal za proizvodnju 3,01 miliona GWh električne energije godišnje iz 918 hiljada MW instaliranog kapaciteta vjetroelektrana te 14,132 miliona GWh struje godišnje iz solarnih izvora koristeći 4,881 miliona MW instaliranih fotovoltažnih postrojenja, uključujući 4.288 MW solarnih panela na krovovima i 1,753 miliona MW koncentrirane solarne energije.[19]

Porezi[uredi | uredi izvor]

Nebraska ima progresivnu poresku stopu. Dio prihoda od 0$ do 2.400 US$ oporezuje se sa 2,56%, prihod od 2.400$ do 17.500$ sa 3,57%, od 17.500$ do 27.000$ sa 5,12$%, a prihod iznad 27.000$ sa 6,84% poreza. Standardna porezna olaškica za pojedinačnog poreskog obaveznika je 5.700$, a lični odbitak je 118$.[20]

Nebraska ima i porez na prodaju i promet od 5,5%. Pored državnog poreza, neki gradovi u Nebraskoj uveli su i gradske poreze na prodaju i promet, koji se kreću u razredima od po 0,5%, a najviše 1,5%. Jedan od okruga, Dakota ima dodatne okružne poreze na promet od 0,5%.[21] Hrana i namirnice za opću upotrebu u domaćinstvima i konzumaciji nisu oporezivi.[21] Sve nekretnine unutar savezne države Nebraska su oporezive osim ako nisu posebno oslobođene po statutu. Od 1992. samo amortizirana lična imovina je predmet oporezivanja a sva ostala lična imovina je izuzeta od poreza. Porez na naslijeđe se ubire na nivou okruga.

Kompanije[uredi | uredi izvor]

Omaha je sjedište multinacionalne konglomeratske holding kompanije Berkshire Hathaway, čiji je direktor i većinski vlasnik Warren Buffett prema magazinu Forbes u martu 2009. godine proglašen drugim najbogatijim čovjekom svijeta. Omaha je također sjedište brojnih većih kompanija kao što su ConAgra, Mutual of Omaha, InfoUSA, TD Ameritrade, West Corporation, Valmont Industries, Woodmen of the World, Kiewit Corporation i Union Pacific Railroad. U Linconu svoje sjedište imaju UNIFI Companies, Nelnet, Sandhills Publishing Company i Duncan Aviation, dok je sjedište lanca The Buckle u Kearneyu. Grad Sidney je nacionalno sjedište Cabela's.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Željeznička korporacija "Union Pacific Railroad" sa sjedištem u Omahi osnovana je 1. jula 1862. nakon donošenja zakona o pacifičkoj željeznici (Pacific Railway Act of 1862).[22][23] Bailey Yard u gradu North Platte, je najveća željeznička ranžirna stanica na svijetu. Ruta prvobitne transkontinentalne željeznice pruža se kroz Nebrasku.

Druge veće željezničke linije koje pružaju usluge u državi su: Amtrak; BNSF Railway; Canadian Pacific Railway i Iowa Interstate Railroad.

Autoputevi[uredi | uredi izvor]

Međudržavni (Interstate) autoputevi kroz Nebrasku

Autoputevi (U.S. Route system) u Nebraskoj

Politika[uredi | uredi izvor]

Izvršna vlast[uredi | uredi izvor]

Na čelu izvršne vlasti nalazi se guverner. Ostali izabrani zvaničnici izvršne vlasti, između ostalih, su zamjenik guvernera, državni pravobranilac, državni sekretar, državni rizničar i državni revizor. Svi izabrani zvaničnici izvršne vlasti imaju mandat od četiri godine.

Zakonodavna vlast[uredi | uredi izvor]

Nebraska je jedina savezna država u SAD sa jednodomnom zakonodavnom skupštinom. Iako je ovaj dom jednostavno poznat kao Zakonodavna skupština Nebraske, i često se naziva samo unikameralna, njeni članovi (zastupnici) nazivaju sebe senatori. Zakonodavna skupština Nebraske je također jedini zakonodavni organ neke savezne države u SAD koji nije stranački izabran. Senatori se ne biraju sa oznakom stranačke pripadnosti pored imena na glasačkom listiću, a predsjednik skupštine i članovi komisija se biraju glasanjem, tako da članovi bilo koje stranke mogu biti izabrani na ta mjesta. Zakonodavna skupština također može nadglasati guvernerovo veto, ako za to glasa više od tri petine zastupnika, za razliku od drugih država gdje je neophodna dvotrećinska većina.

Zakonodavna skupština Nebraske zasijeda u državnom Kapitolu Nebraske, u trećoj po redu izgrađenoj zgradi, sagrađenoj između 1922. i 1932. Kapitol je dizajnirao Bertram G. Goodhue. Izgrađena je od krečnjaka iz Indiane, a osnovica mu je krst unutar kvadrata. Toranj visine 120 m na kojem je postavljena kupola, izdiže se iznad osnove. Na vrhu tornja nalazi se 5,8 metara visoka bronzana statua koja predstavlja poljoprivredu. Državni Kapitol se smatra arhitektonskim dostignućem što je potvrdio i Američki institut arhitekata.

Sudska vlast[uredi | uredi izvor]

Sudski sistem u Nebraski je unificiran, a Vrhovni sud Nebraske ima administrativnu upravu nad svim sudovima u saveznoj državi. Nebraska koristi Missouri plan za odabir sudija na svim nivoima. Najniži sudovi su okružni sudovi, a iznad njih su 12 distriktnih sudova (koji sadrže jedan ili više okružnih). Državni sud za žalbe (Nebraska State Court of Appeals) prima žable sa distriktnih sudova i drugih sudova. Vrhovni sud je konačni sud za sve žalbe.

Vrhovni sud Nebraske donio je 2008. odluku da je jedini metod pogubljenja u državi, električna stolica, u suprotnosti sa ustavom savezne države. Te godine, Nebraska nije imala određen zakon o izvršenju smrtne kazne (prije ukidanja, Nebraska je bila jedino mjesto na svijetu gdje je električna stolica bila jedini način pogubljenja). U maju 2009. zakonodavna skupština je izglasala a guverner potpisao zakon kojim je promijenjen način pogubljenja, te je uvedena smrtonosna injekcija, što je omogućilo daljnja izvršenja smrtne kazne.[24] Pogubljenja u Nebraskoj nisu česta, od početka 21. vijeka još nije bio ni jedan slučaj. Tokom posljednjih nekoliko decenija, stanovnici Nebraske su razmatrali uvođenje moratorija ili potpuno ukidanje smrtnih kazni.

Izbori[uredi | uredi izvor]

Tokom većeg dijela svoje historije, Nebraska je pretežno republikanska savezna država. Republikanski kandidati za Predsjednika SAD su pobjeđivali na svim predsjedničkim izborima od 1940. godine osim onih iz 1964. kada je (u gotovo svim saveznim državama) pobijedio Lyndon B. Johnson. Na predsjedničkim izborima 2004. George W. Bush osvojio je pet elektorskih glasova odnosno 65,9% ukupnih glasova stanovnika Nebraske sa razlikom od 33 postotka (što je dovelo Nebrasku na četvrto najsnažnije republikansko uporište među državama). Samo je u jednom okrugu, Thurston, gdje živi većina domorodačkog indijanskog stanovništva, pobijedio demokratski kandidat John Kerry. Na predsjedničkim izborima 2008. država je po prvi put podijelila svoje elektorske glasove: republikanac John McCain osvojio je glasove građana Nebraske uopćenito, i dva od njena tri kongresna distrikta. Drugi kongresni distrikt, koji uključuje i grad Omahu, glasao je za demokratu Obamu.

I pored trenutne republikanske dominacije u politici Nebraske, država ima dugu tradiciju biranja centrističkih članova obje stranke na države i federalne dužnosti. Primjeri uključuju Georgea Norrisa (koji je nekoliko godina u Senatu bio nezavisni senator), zatim J. James Exona i Boba Kerreya. Međutim, glasači su se okrenuli udesno posljednjih godina izborom konzervativnog Mike Johannsa u Senat SAD i ponovnog izbora Ben Nelsona 2006. godine, koji se smatrao najkonzervativnijim demokratom u Senatu do svog penzionisanja 2013., kada ga je zamijenio republikanac Deb Fischer.

Bivši predsjednik Gerald Ford rođen je u Nebraskoj, ali su se njegovi roditelji odselili nedugo nakon njegovog rođenja. William Jennings Bryan, rođen u Illinoisu, predstavljao je Nebrasku u Kongresu SAD, a bio je i Državni sekretar u vladi predsjednika Woodrow Wilsona, a neuspješno se tri puta kandidirao i za predsjednika.

Sport[uredi | uredi izvor]

U Nebraski su aktivni brojni profesionalni i amaterski sportski klubovi. Među njima, napoznatiji i sa najviše uspjeha su sljedeći klubovi:

Klub Sport Liga Osvojena prvenstva Osnovan
Lincoln Saltdogs bejzbol Američka asocijacija 2 (2001, 2006.) 2001.
Nebraska Danger američki nogomet u dvorani Indoor Football League 0 2010.
Lincoln Haymakers američki nogomet u dvorani Liga šampiona profesionalnog nogometa u dvorani 0 2012.
Omaha Beef američki nogomet u dvorani Liga šampiona profesionalnog nogometa u dvorani 0 1999.
Omaha Nighthawks američki nogomet Ujedinjena nogometna liga 0 2010
Omaha Storm Chasers bejzbol Pacific Coast League (AAA) 5 (1969, 1970, 1978, 1990, 2011.) 1969.

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Osobe koje su rođene ili odrasle u Nebraski ili su veći dio života živjele ili djelovale u Nebraski:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Koontz, John. "Etymology, Siouan Languages". Pristupljeno 28. 11. 2006.
  2. ^ "Nebraska", Catholic Encyclopedia, 1910
  3. ^ Interactive Media Group – Nebraska Educational Telecommunications. "1854 Kansas-Nebraska Act signed". Nebraskastudies.unl.edu. Arhivirano s originala, 26. 4. 2012. Pristupljeno 22. 5. 2012.
  4. ^ The Handybook for Genealogists: United States of America, 10. izd. (Draper Utah: Everton Publishers, decembar 2002), ISBN 978-1932088007
  5. ^ Marsha Hoffman i Dwight A. Radford, "Nebraska," u: Redbook: American State, County, and Town Sources, 3. izd. (Provo: Ancestry, 2004), 408. ISBN 978-1593311667
  6. ^ The Nebraska Indian Wars reader, 1865-1877, R. Eli Paul str. 88, University of Nebraska Press (1. april 1998) (en), ISBN 0-8032-8749-6
  7. ^ Navedena činjenica o Nebrasci kao trostruko zatvorenoj kontinentalnoj državi ne uključuje podatak da države Minnesota, Wisconsin i Illinois imaju luke na obalama Velikih jezera, koja su spojena sa okeanom.
  8. ^ Resident Population Data. "Resident Population Data – 2010 Census". 2010.census.gov. Arhivirano s originala, 23. 8. 2011. Pristupljeno 22. 5. 2012.
  9. ^ "Nebraska Climate Office; Applied Climate Science; SNR; UNL". Nebraskaclimateoffice.unl.edu. 23. 7. 2009. Arhivirano s originala, 7. 12. 2008. Pristupljeno 20. 10. 2014.
  10. ^ "Climate – Twin Cities Development Association, Inc. – Nebraska: Scottsbluff, Gering, TerryTown, Mitchell, Bayard". Tcdne.org. Arhivirano s originala, 4. 6. 2009. Pristupljeno 20. 10. 2014.
  11. ^ "Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013". Popisni biro SAD, Population Division. decembar 2013. Arhivirano s originala (CSV), 22. 1. 2014. Pristupljeno 22. 10. 2014.
  12. ^ "Population and Population Centers by State: 2000". Popisni biro SAD. Pristupljeno 5. 12. 2008.
  13. ^ "Nebraska QuickFacts from the US Census Bureau". Quickfacts.census.gov. Arhivirano s originala, 14. 10. 2012. Pristupljeno 23. 10. 2014.
  14. ^ "Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot". The Plain Dealer. 3. juni 2012.
  15. ^ "The Association of Religion Data Archives; State Membership Report". www.thearda.com. Arhivirano s originala, 12. 10. 2013. Pristupljeno 22. 11. 2013.
  16. ^ "GDP by State". Greyhill Advisors. Arhivirano s originala, 3. 2. 2012. Pristupljeno 7. 9. 2011.
  17. ^ "Nebraska State Agriculture Overview – 2006" (PDF). Ministarstvo poljoprivrede SAD. Arhivirano s originala (PDF), 25. 10. 2007. Pristupljeno 17. 10. 2007.
  18. ^ Bls.gov; Local Area Unemployment Statistics
  19. ^ "Renewable Energy Technical Potential". Arhivirano s originala, 15. 9. 2012. Pristupljeno 2. 11. 2014.
  20. ^ "State Individual Income Tax Rates, 2000–2010". The Tax Foundation. 25. 3. 2010. Pristupljeno 3. 3. 2011.
  21. ^ a b "Frequently Asked Questions about Nebraska Sales and Use Tax". Nebraska Department of Revenue, Pristupljeno 27.8.2012.
  22. ^ "An Act to aid in the construction of a railroad and telegraph line from the Missouri river to the Pacific ocean, and to secure to the government the use of the same for postal, military, and other purposes 12 Stat. 489, 1. juli 1862.
  23. ^ "Profile Showing the Grades upon the Different Routes Surveyed for the Union Pacific Rail Road Between the Missouri River and the Valley of the Platte River". World Digital Library. 1865. Pristupljeno 16. 7. 2013.
  24. ^ Volentine, Jason (28. 5. 2009). "Nebraska Changes Execution Method to Lethal Injection". KOLN. Arhivirano s originala 7. 8. 2011. Pristupljeno 7. 8. 2011.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)