Nekropola stećaka u Šabićima
Nekropola stećaka u selu Šabići općina Trnovo (FBiH), Bosna i Hercegovina, nalazi se na jugoistočnim padinama Bjelašnice. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Nekropola od 58 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka polomljeni su i oštećeni 1994. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, kada su Francuzi iz tadašnjeg sastava UNPROFOR-a stigli u selo Šabiće. Stećke su počupali i pobacili pored puta jer im je bila potrebna lokacija za bazu.
Ambassador's Fund for Cultural Preservation, Department of State, američka organizacija koja finansira zaštitu kulturnog naslijeđa u manje razvijenim zemljama širom svijeta, donirala je 2001. godine 15.000 $ za zaštitu Nekropole stećaka u selu Šabići. Federacija Bosne i Hercegovine također je odobrila sredstva Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša u iznosu od 20.000 KM za realizaciju "Programa trajne zaštite nekropole stećaka u selu Šabići - općina Trnovo" 2001.
Od 16. jula do 10. augusta 2001. izvršena su arheološka istraživanja grobova. Naredne, 2002. godine stećci su vraćeni na prvobitnu lokaciju, ali nije bilo moguće izvršiti rekonstrukciju prvobitnog stanja nekropole. Sva dokumentacija sa arheoloških istraživanja i postavljanja stećaka na staru lokaciju, nalazi se u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u Sarajevu.
Opis[uredi | uredi izvor]
Ukopi su vršeni na nekoliko načina: pokojnici su polagani direktno u zemljanu raku (12 grobova), u drvene sanduke zakovane željeznim ekserima (7 grobova), a jedan grob je imao kamenu konstrukciju u vidu dvoslivnog krova. Svi pokojnici su polagani na leđa. Položaj glave, ruku i nogu u većini slučajeva nije bilo moguće ustanoviti zbog oštećenosti skeleta. Priloga u grobovima nije bilo, što bi se prije moglo pripisati ujednačenom socijalnom statusu članova roda, nego uništenosti nalaza.[2]
Stećak br.53, sanduk, dim. 1,7 x 0,75 x 1,05 m. je reprezentativni primjerak. Ukrašeno je svih pet ploha. Svi bridovi su oivičeni tordiranom trakom. U sredini gornje vodoravne plohe je urezan mač sa nakrsnicom i jabukom. Bočne, podužne strane su ukrašene sa po pet polukružno zasvedenih arkada. Na južnoj strani je iznad arkada friz koji se sastoji od valovite linije iz koje izlaze male spiralne vitice. Površina sjeverne strane je isprana jer je stećak ležao pored Rakitnice. Na toj strani je, iznad središnjih arkada, pet stiliziranih poprsja, a iznad krajnjih poprsja su spiralne vitice. Na zapadnoj, užoj strani je ukras u vidu kraćeg štapa iz kojeg simetrično izlaze dvije spirale. Iznad svake spirale je dlan sa raširenim prstima iznad kojeg je u gornjem južnom uglu rozeta, a u sjevernom polumjesec okrenut krakovima prema zemlji. Na, užoj, istočnoj strani urezan je kratak štap koji dolje završava potkovičastim ukrasom okrenutim prema zemlji. Gore su dvije veće simetrično postavljene spirale. U gornjem južnom uglu je također dio spiralnog ukrasa.[3][4]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Nekropola u Šabićima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 12. 2016.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka". Svjetlost, Sarajevo, 2004. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.
