New Jersey

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 40°13′26″S 74°45′51″Z / 40.22389, -74.76417
New Jersey
State of New Jersey (en)
Savezna država
Flag of New Jersey.svg
Zastava
Seal of New Jersey.svg
Grb
Uzrečica: Liberty and prosperity
Sloboda i napredak
Nadimak: The Garden State[1]
Zemlja vrtova
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa New York
Pennsylvania
Delaware
Glavni grad Trenton
 - Koordinate 40°13′26″S 74°45′51″Z / 40.22389, -74.76417
Najviša tačka
 - položaj High Point (New Jersey)
 - Nadmorska visina 549,6 m.i.m.
Najniža tačka
 - položaj Atlantski okean
 - Nadmorska visina m.i.m.
Dužina 273 km
Širina 112 km
Površina 22.591,38 km2
 - Voda 15,7%
Stanovništvo 8.938.175 (procjena 2014)
Gustoća 467,0 /km2 
Osnovan 3. savezna država[1]
Datum 18. decembar 1787.[1]
Vlada
 - Guverner Chris Christie (R)
Vremenska zona UTC-5, UTC-4
Poštanski broj NJ
Kod US-NJ
Položaj New Jerseya na karti Sjedinjenih Američkih Država
Web stranica: www.nj.gov

New Jersey  (NJ) jeste američka savezna država u sjeveroistočnoj i srednjoatlantskoj regiji Sjedinjenih Američkih Država. Na sjeveru i istoku graniči sa državom New York, na jugoistoku i jugu izlazi na Atlantski okean, na zapadu graniči sa Pennsylvanijom a na jugozapadu sa Delawareom. Po veličini, New Jersey je četvrta najmanja savezna američka država, ali je 11. po broju stanovnika i najgušće naseljena među svih 50 saveznih država. Površina države New Jersey u potpunosti leži unutar kombiniranog statističkog područja gradova New York City i Philadelphia. Također je i druga savezna država po prosječnom dohotku kućanstva, prema podacima Američke ankete zajednica u periodu 2008-2012.[2]

Ovo područje naseljavali su mnogi domorodački narodi duže od 2.800 godina, između ostalih i historijska plemena poput plemena Lenape, duž cijele obale New Jerseya. Početkom 17. vijeka, Holanđani i Šveđani bili su prvi evropski naseljenici.[3] Kasnije su Englezi preuzeli kontrolu nad ovim područjem[4] i dali mu ime "Provincija New Jersey". Kao upravnici područja sa statusom kolonije, postavljeni su sir George Carteret i John Berkeley, 1. baron Berkeley od Strattona. Ime je dobilo po najvećem među Kanalskim ostrvima, Jerseyu, rodnom mjestu upravnika Cartereta.[5] New Jersey je bio poprište nekoliko vrlo važnih bitaka tokom Američkog rata za nezavisnost.

U 19. vijeku, fabrike u gradovima poput Camdena, Patersona, Newarka, Trentona i Elizabeth, u određenoj mjeri su potpomogle tok industrijske revolucije. Geografski položaj New Jerseya u središtu sjeveroistočnog "megalopolisa", između Bostona i New Yorka na sjeveroistoku i Philadelphije, Baltimorea i Washingtona na jugozapadu, znatno je ubrzao njegov rast kroz proces suburbanizacije 1950tih i kasnije.

Historija[uredi | uredi izvor]

George Washington prelazi rijeku Delaware tokom Rata za nezavisnost.
Thomas Alva Edison u svojoj istraživačkoj laboratoriji, East Orange, New Jersey

New Jersey je prvi put naseljen 1609. kada su se tamo naselili holandski doseljenici, gdje su najprije na mjestu današnje savezne države New York osnovali Novu Holandiju, koloniju koju su Englezi osvojili 1664. godine. Nakon osvajanja, Englezi su naselili dvije zasebne provincije ali unutar jedne kolonije: istočni Jersey koji su naselili puritanci sa Long Islanda te Nova Engleska i zapadni Jersey koji su naselili engleski kvekeri.[1] Vlasnička vlada je ukinuta 1702. kada je Jersey ujedinjen kao kraljevska kolonija.[6]

Tokom Američkog rata za nezavisnost, New Jersey je bio mjesto odigravanja pet većih[1] i više od 100 manjih bitaka, između ostalih bitke za Trenton 1776, bitke kod Princetona 1777. i bitke kod Monmoutha 1778. godine. Već 1776. godine napisan je i usvojen prvi Ustav savezne države New Jersey,[7] kojim se osiguralo biračko pravo svim građanima od određenog nivoa vrijednosti vlasništva. Na osnovu njega, biračko pravo imali su samo bijeli muškarci kao i udovice, ali ne i udane žene, jer one nisu imale pravo vlasništva. Afroamerikancima pravo glasa dato je tek 1870. godine.[1]

New Jersey je jedno kratko vrijeme bio sjedište prve prijelazne vlade SAD, koja je osnovana na Kontinentalnom kongresu 1783. u Princetonu te 1784. u Trentonu. Kao jedna od 13 prvobitnih kolonija, New Jersey je kao treća savezna država pristupio SAD-u 18. decembra 1787. godine. On je prva savezna država novoformirane Unije koja je 20. novembra 1789. ratificirala Deklaraciju o pravima (eng. Bill of Rights). U New Jerseyu je tek 1804. godine, kao posljednjoj državi Sjevera, postepeno ukinuto ropstvo. Godine 1844. ratificiran je drugi državni Ustav, a trenutni ustav savezne države New Jersey potječe iz 1947. godine.

Nakon građanskog rata, koji je najvećim dijelom zaobišao New Jersey (mada je on punim kapacitetima snabdijevao Sjevernu uniju ljudstvom, oružje i hranom) država je snažno krenula sa industrijskom revolucijom. Do tada, bio je uglavnom obilježen poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, poljoprivreda nikad nije bila dovoljno razvijena niti ekonomski isplativa zbog nepovoljnog sastava i konfiguracije zemljišta. Privrednom zamahu i industrijskom rastu pridonijele su mnoge osobe, poput Thomasa Edisona, koji je dugi period svog djelovanja proveo u Menlo Parku. Osim toga, rast velikih metropola američkog Sjeveroistoka kao što su New York City i Philadelphia od 1870tih također je pozitivno djelovao na razvoj New Jerseya. Iako se oba ova grada nalaze u susjednim saveznim državama, mada oba vrlo blizu granice sa New Jerseyem, njihov demografski i ekonomski rast se znatno osjetio u New Jerseyju. Danas gotovo polovina teritorije ogromnog metropolitanskog područja grada New Yorka pripada državi New Jersey, a ono što je također važno je da se na sjeveroistoku New Jerseyja nalazi i centar populacije te savezne države.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Reljef savezne države New Jersey
Veliki vodopad na rijeci Passaic, okrug Passaic, visok 23 metra. Vodopad i okolno područje proglašeno je nacionalnim parkom 2009. godine (Nacionalni park Paterson Great Falls)

New Jersey se na sjeveru i sjeveroistoku graniči sa saveznom državom New York (dio koje je sa druge strane rijeke Hudson, zaliva Gornji New York, zaliva Newark i drugih), na jugozapadu je Delaware preko istoimenog zaliva, na zapadu je Pennsylvania (preko rijeke Delaware), a na istoku je Atlantski okean.

Na osnovu prirodne geografije i distribucije stanovništva, New Jersey se uslovno može podijeliti na pet regija. Sjeveroistočni New Jersey, regija Gateway, nalazi se najbliže gradu New Yorku, te mnogi građani New Jerseya svakodnevno putuje na posao u taj grad. Sjeverozapadni New Jersey, odnosno regija Skylands, za razliku od sjeveroistoka je mnogo više ruralna, brdovita i bogatija šumom. Obalna regija (Jersey shore), duž obale Atlantika predstavlja centralno-istočni i jugoistočni dio države, a ima svoje vlastite prirodne, kulturne i populacijske osobine što duguje svom položaju blizu okeana. Dolina rijeke Delaware uključuje jugozapadne okruge države, koji pripadaju širem metropolitanskom području Philadelphije. Peta regija je Pine Barrens u unutrašnjosti južnog dijela države. Ova regija je u znatnoj mjeri pokrivena miješanim šumama hrasta i bora, ima mnogo manju gustoću naseljenosti od gotovo svih drugih dijelova New Jerseya.

Najviša tačka u državi je takozvani High Point u gradiću Montague, okrug Sussex sa 550 m iznad nivoa mora. The Palisades su niz strmih stjenovitih litica na zapadnoj strani rijeke Hudson u okruzima Bergen i Hudson. Među najvećim rijekama u državi su rijeke Hudson, Delaware, Raritan, Passaic, Hackensack, Rahway, Musconetcong, Mullica, Rancocas, Manasquan, Maurice i Toms.

Krajem 1990tih teritorija države je povećana za 0,098 km2 kada je odlukom Vrhovnog suda SAD odlučeno da veći dio ostrva Ellis, poznatog po imigracijskom centru kroz koji su prošli milioni useljenika u SAD, pripadne New Jerseyu.[1] Do tada, Ellis je bio dijelom New Yorka. U septembru 1999. uragan Floyd oštetio je u New Jerseyu više od osam hiljada kuća a uništio stotine drugih. Bila je to jedna od najvećih prirodnih nesreća u historiji savezne države.[1]

Klima[uredi | uredi izvor]

Postoje dva osnovna tipa klime u državi. Južni, centralni i sjeveroistočni dijelovi New Jerseya imaju vlažnu, umjereno toplu klimu, dok sjeverozapad ima vlažnu kontinentalnu i relativno hladniju klimu, uz mnogo niže temperature zbog više nadmorske visine. New Jersey u prosjeku ima između 2.400 i 2.800 sunčanih sati godišnje.[8]

Ljeta su obično vruća i vlažna, a prosječna dnevna temperatura u državi kreće se oko 28–31 °C dok su noćne ljetne temperature oko 16–21 °C. Međutim, temperature ponekad pređu i preko 32 °C (90 °F) u prosjeku oko 25 dana svakog ljeta, a nekih godina dosegnu i do 38 °C (100 °F). Zime su uglavnom hlade, a prosječne dnevne temperature se kreću oko 1–6 °C, dok noćne temperature zime padaju na oko −9 to −2 °C u većem dijelu savezne države, a tokom hladnijih perioda mogu pasti i daleko ispod −10 °C (14 °F), kao i porasti i iznad 10 °C (50 °F). Sjeverozapadni dio države ima primjetno hladnije zime sa temperaturama ispod −18 °C (−0 °F) koje se javljaju gotovo svake zime. U proljeće i jesen česte su velike temperaturne oscilacije, uz nižu vlažnost zraka nego ljeti. Prema USDA klimatskoj klasifikaciji, sjeverozapad države ima zonu 6, do zona između 7B i 8A u blizini rta May.[9]

Prosječna godišnja količina padavina se kreće od 43 do 51 inč (1.100 do 1.300 mm), prilično ravnomjerno raspoređena tokom godine. Prosječna visina snijega u zimskoj sezoni kreće se od 10–15 inča (25–38 cm) na jugu i u blizini obale, 15–30 inča (38–76 cm) na sjeveroistoku i središnjem dijelu države do oko 40–50 inča (1.0–1.3 m) u sjeverozapadnom gorju, međutim to često znatno varira od godine do godine. Kiša i snijeg padaju prosječno 120 dana u godini, uz 25 do 30 oluja, od kojih su većina ljeti. Tokom zime i u rano proljeće česte su pojave sjeveroistočnog vjetra zvanog nor'easter, kojim često dolaze i mećave ili poplave u sjeveroistočnom dijelu SAD. Uragani, tropske oluje (poput tropske oluje Floyd u septembru 1999. godine)[10] tornada i zemljotresi su rijetki, iako je New Jersey teško pogođen uraganom Sandy 29. oktobra 2012. kada je uragan došao do obala New Jerseya pri brzini od 145 km na sat.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Okruzi u New Jerseyu

New Jersey je podijeljen na 21 okrug, od čega 13 potječe iz kolonijalnog perioda. Savezna država je potpuno podijeljena na okruge 1692. godine, a današnji okruzi su nastali dijeljenjem starih. Najnoviji okrug je okrug Union, nastao 1857. godine. New Jersey je jedina država u SAD u kojoj se izabrani zvaničnici okruga nazivaju freeholders, a upravljaju svakim okrugom kao dio državnog Odbora izabranih freeholdera. Broj freeholdera u svakom okrugu se određuje na referendumu, a mora sadržavati tri, pet, sedam ili devet članova.

U zavisnosti od okruga, izvršne i zakonodavne funkcije mogu vršiti članovi Odbora izabranih freeholdera ili se mogu podijeliti na odvojene organe vlasti. U 16 okruga New Jerseya, članovi Odbora izabranih freeholdera vrše istovremeno i zakonodavne i izvršne funkcije na bazi komisija, a svaki freeholder ima u svojoj odgovornosti odjel ili grupu odjela. U drugih 5 okruga, (Atlantic, Bergen, Essex, Hudson i Mercer), postoje direktno izabrani izvršni organi okruga koji vrše funkcije izvršne vlasti dok Odbor izabranih freeholdera zadržava ulogu zakonodavne i nadzorne vlasti. U okruzima bez izvršne vlasti, okružni administrator (ili okružni menadžer) se može imenovati za vršenje svakodnevnih administrativnih poslova okruga.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1790. 184.139
1800. 211.149 14,7 %
1810. 245.562 16,3 %
1820. 277.575 13 %
1830. 320.823 15,6 %
1840. 373.306 16,4 %
1850. 489.555 31,1 %
1860. 672.035 37,3 %
1870. 906.096 34,8 %
1880. 1.131.116 24,8 %
1890. 1.444.933 27,7 %
1900. 1.883.669 30,4 %
1910. 2.537.167 34,7 %
1920. 3.155.900 24,4 %
1930. 4.041.334 28,1 %
1940. 4.160.165 2,9 %
1950. 4.835.329 16,2 %
1960. 6.066.782 25,5 %
1970. 7.168.164 18,2 %
1980. 7.364.823 2,7 %
1990. 7.730.188 5 %
2000. 8.414.350 8,9 %
2010. 8.791.894 4,5 %
Procjena 2013 8.899.339 5,8 %
izvor: 1910–2010[11]

Prema procjenama Američkog popisnog biroa, broj stanovnika New Jerseya na dan 1. juli 2013. bio je 8.899.339, što predstavlja povećanje od 1,2% u odnosu na popis iz 2010. godine.[12] Prema podacima sa popisa 2010. godine, bilo je 8.791.894 stanovnika u New Jerseyu. Rasni sastav stanovništva bio je sljedeći:

  • 68,6% bijelci
  • 13,7% afroamerikanci
  • 0,3% domorodačkog porijekla
  • 8,3% azijati
  • 6,4% druge rase
  • 2,7% mješanci dvije i više rasa

Oko 17,7% stanovništva su hispanskog i latinoameričkog porijekla svih rasa.

Prema popisu iz 2010. godine, udio bijelog stanovništva konstantno opada, sa 88,6% po popisu 1970. na 68,6% u 2010. godini, dok udio azijata vrlo brzo raste, sa 0,3% po popisu iz 1970. na 8,3% u 2010. godine. Udio afroamerikanaca je također u porastu sa 10,7% (1970.) na 13,7% (2010).

Tokom 2010. ilegalni useljenici sačinjavali su oko 6,4% ukupnog stanovništva. Ovo je četvrti najviši postotak od svih američkih saveznih država, poslije Nevade, Kalifornije i Arizone, a ispred Texasa i Floride.[13] Procjenjuje se da je 2010. bilo oko 550 hiljada ilegalnih useljenika u državi New Jersey.

Prema procjenama Popisnog biroa SAD na dan 1. juli 2009. procjenjeni broj stanovnika New Jerseya bio je 8.707.739[14], što predstavlja povećanje od 268.301 stanovnika ili 3,2% u odnosu na prethodni popis 2000. godine. Ovaj porast uključuje prirodni priraštaj od posljednjeg popisa od 343.965 osoba (tj. 933.185 rođenja minus 589.220 smrti), te smanjenje zbog neto migracija od 53.930 izvan savezne države.[15] Useljavanje u New Jersey izvan SAD rezultiralo je neto povećanjem od 384.687 osoba, a migracija unutar SAD imala je za rezultat neto smanjenej od 438.617 osoba.[15] Prema stanju iz 2005. bilo je 1,6 miliona ljudi rođenih izvan SAD koji su živjeli u New Jerseyu, što je činilo 19,2% ukupnog stanovništva.[16]

New Jersey je jedna od saveznih država sa najšarolikijim, heterogenim sastavom stanovništva. Pet najvećih etničkih grupa 2000. godine bili su: Italijani (17,9%), Irci (15,9%), Afrikanci (13,6%), Nijemci (12,6%) i Poljaci (6,9%). Po popisu iz 2010., New Jersey je imao treću najveću korejsku zajednicu, četvrtu najveću filipinsku i četvrtu najveću kinesku zajednicu u SAD. Osim toga, on je imao i najveću populaciju jevreja po udjelu u stanovništvu (nakon New Yorka) i drugu najveću zajednicu muslimana po udjelu u stanovništvu (nakon Michigena). U New Jerseyu živi i najveća peruanska zajednica u SAD.

Po podacima iz 2010. godine, New Jersey je 11. savezna država po broju stanovnika u SAD i najgušće naseljena, sa 458 stanovnika po km2, a većina stanovništva živi u okruzima koji graniče sa metropolama Philadelphia i New York City te duž istočne obale Jerseya, dok su okruzi na krajnjem jugu i sjeverozapadu relativno rijeđe naseljeni od ostalih. On je također i druga savezna država po bogatstvu, prema podacima iz Popisnog biroa SAD.[17] Centar populacije New Jerseya nalazi se u okrugu Middlesex u gradu Milltown, istočno od New Jersey Turnpike.[18]

U New Jerseyu su legalizirani istospolni brakovi 21. oktobra 2013. godine.[19]

Jezici[uredi | uredi izvor]

10 najrasprostranjenijih jezika u New Jerseyu (pored engleskog)
jezik udio u stanovništvu
(stanje 2010)[20]
španski 14,59%
kineski
(uključujući
kantoneski i mandarinski)
1,23%
italijanski 1,06%
portugalski 1,06%
filipinski 0,96%
korejski 0,89%
gudžaratski 0,83%
poljski 0,79%
hindu 0,71%
arapski 0,62%
ruski 0,56%

Prema podacima iz 2010. 71,31% (odnosno 5.830.812) stanovnika New Jerseya starijih od 5 godina govore engleski jezik kao svoj prvi jezik, dok 14,59% (ili 1.193.261) stanovnika govore španski jezik (kao prvi), te 1,23% (100.217) kineski (koji uključuje kantoneski i mandarinski), 1,06% (86.849) italijanski, 1,06% (86.486) portugalski, 0,96% (78.627) tagalog i 0,89% (73.057) korejski kao svoj prvi jezik. Sveukupno 28,69% (ili 2.345.644) stanovnika New Jerseya starijih od 5 godina kao maternji jezik priča neki drugi pored engleskog.[20] Osim navedenih, u New Jerseyu se pričaju i mnogobrojni jezici doseljenika, te se s pravom on može smatrati višejezičnom, kosmopolitskom saveznom državom.

Religija[uredi | uredi izvor]

Od 7,6 miliona stanovnika koliko ih je živjelo u New Jerseyu 2001. godine, oko 3,4 miliona ili 44% bili su katolici.[6] Oni su obuhvaćeni nadbiskupijom Newark i njene četiri biskupije: Camden, Metuchen, Paterson i Trenton.[6] U New Jerseyu djeluje šest katoličkih institucija za više obrazovanje, od kojih je najpoznatiji Univerzitet Seton Hall, osnovan 1856. u Madisonu kao koledž, a danas se nalazi u South Orangu.

Prema izvorima gradskog Univerziteta New Yorka iz 2001.,[21] vjerski sastav stanovništva u New Jerseyu je sljedeći:

  • katolici 37%
  • ateisti 15%
  • baptisti 8%
  • metodisti 6%
  • nisu se izjasnili 5%
  • kršćani (ostalih pravaca) 4%
  • jevreji 2%
  • drugi 4%
  • prezbiterijanci 4%
  • luterani 3%
  • episkopalna/anglikanci 2%
  • drugi protestanti 2%
  • Jehovini svjedoci 1%
  • mormoni 1%
  • muslimani 1%
  • pentakostalna 1%
  • bez denominacije 1%

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]


Privreda[uredi | uredi izvor]

Biro za ekonomske analize SAD (Bureau of Economic Analysis) procjenjuje da je bruto domaći proizvod New Jerseya u 2010. godini iznosio 487 milijardi US$.[22][23] Prema podacima iz januara 2012. stopa nezaposlenosti iznosila je 9%,[24][25] a najviša stopa je bila među starijom populacijom od 10,8%.[26] Procjenjeno poresko opterećenje po poreskom obavezniku u New Jerseyu u 2011. iznosilo je oko 37.000 US$, čime je New Jersey 49. među svim saveznim državama.[27]

Bogatstvo[uredi | uredi izvor]

Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u 2008. godini iznosio je 54.699 US$, čime je New Jersey na drugom mjestu među saveznim državama, kao i iznad prosjeka na nivou SAD koji je iznosio 46.588 US$.[28] Dohodak po glavi stanovnika bio je treći među saveznim državama a iznosio je 51.358 US$.[28] U 2013. država je bila druga po broju milionera po glavi stanovnika u SAD (odnos 7,49%), prema studiji koju je načinio Phoenix Marketing International.[29] Prema broju naselja sa prihodima po glavi stanovnika koji su iznad nacionalnog prosjeka, New Jersey je drugi sa 76,4%. Devet okruga u saveznoj državi je među 100 najbogatiji u SAD.

Fiskalna politika[uredi | uredi izvor]

New Jersey ima sedam poreznih razreda za određivanje stopa poreza na dohodak. Stope se kreću od 1,4% do 8,97%. Standardna stopa poreza na promet je 7%, a primjenjuje se na svu prodaju na veliko, osim ako je to izričito izuzeto zakonom. Porezne olakšice uključuju najveći dio prehrambenih artikala za pripremu u domaćinstvu, lijekove, odjeću (osim odjeće od krzna), obuću i papirne proizvode za upotrebu u domaćinstvu. Oko 30 općina New Jerseya su uređene kao urbane poslovne zone (eng. Urban Enterprise Zone) u kojima se kupcima naplaćuje 3,5% poreza na promet, što je polovina stope izvan tih područja. Dijelovi gradova Paterson, Elizabeth i Jersey City su primjeri općina u kojima se primjenjuje niža stopa poreza na promet.

New Jersey ima najvišu stopu poreznih opterećenja među svih 50 saveznih država, čiji stanovnici godišnje plaćaju 68 milijardi dolara državnih i lokalnih poreza, što iznosi godišnje porezno opterećenje od 7.816 US$ po glavi stanovnika, odnosno 12,9% od dohotka.[30] Sve nekretnine koje se nalaze u državi predmet su oporezivanja poreza na nekretnine, osim ako je to izuzeto gradskim ili općinskim statutima. New Jersey nema propisan porez na nematerijalnu ličnu imovinu, ali propisuje porez na nasljeđivanje.

Industrija[uredi | uredi izvor]

Branje brusnica

Ekonomija New Jerseya je fokusirana na farmaceutsku, finansijsku, hemijsku, telekomunikacijsku i prehrambenu industriju, te industriju električkih uređaja, štampu, izdavaštvo i turizam. Iz oblasti poljoprivrede najviše je razvijena proizvodnja voća, orašastih plodova, uzgoj konja, rasadnička proizvodnja, morski plodovi i mliječni proizvodi. Po proizvodnji borovnica, New Jersey je drugi među američkim saveznim državama, te treći po proizvodnji brusnica i špinata, a četvrta po proizvodnji breskvi, salate i slatkih paprika.[31] New Jersey ima četvrtu po veličini površinu zasađenu šparogama u SAD.[32]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Položaj New Jerseya na raskrsnici trgovačkih puteva i njegov izuzetno razgranat sistem prevoza daju mogućnost stanovnicima trećine SAD i mnogim Kanađanima da dođu do New Jerseya za manje od 12 sati cestovne vožnje. Ovako lahka pristupačnost turista dovela je do razvoja priobalnih turističkih središta poput Atlantic Citya kao i cjelokupne obale New Jerseya. Obalni turizam i druge prirodne i kulturne znamenitosti u velikoj mjeri su pridonijeli prihodima od turizma koji su u 2013. iznosili 40,3 milijarde US$ uz 87,2 miliona posjetilaca.[33]

Kockanje[uredi | uredi izvor]

Na referendumu 1976. građani New Jerseya su odobrili legalizaciju kockanja u kasinima u Atlantic Cityju, gdje je prvi legalni kasino otvoren 1978. godine.[34] U to vrijeme, Las Vegas bio jedini veliki centar kockanja. U Atlantic Cityju, duž tzv. Boardwalka nalazi se nekoliko velikih kockarnica. Dana 26. februara 2013. guverner New Jerseya Chris Christie potpisao je zakon o legaliziranju kockanja putem interneta.[35] Atlantic City je znatno smanjio svoju reputaciju kockarskog središta nakon 2010. što je dovelo do zatvaranja brojnih kockarnica tokom 2014. zbog narasle konkurencije iz drugih saveznih država, gdje je kockanje legalizirano, naročito na američkom sjeveroistoku.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Kuća Bishop na Univerzitetu Rutgers, koja je od 2013. sjedište medicinske i stomatološke škole.[36]
Akvarel tornja Cleveland, Univerzitet Princeton, pri podnevnom jesenjem suncu.

U 2010. bilo je 605 školskih distrikta u New Jerseyu.[37]

Tadašnji guverner Jon Corzine postavio je sekretara obrazovanja Ricka Rosenberga, koji je pokrenuo Naprednu inicijativu u obrazovanju (EAI) za povećanje upisa na koledže za 10% za učenike srednjih škola u New Jerseyu, kao i smanjenje stope napuštanja školovanja za 15% i povećanje priliva novca namijenjenog školama za 10%. Rosenberg je ovaj plan povukao nakon kritika da izvlači sredstva iz zdravstvenog fonda radi finansiranja ove inicijative. U 2010. državna vlada platila je svim nastavnicima premije za zdravstveno osiguranje.[37]

Po podacima iz popisa, vidljivo je da je New Jersey po jednom učeniku u javnim školama potrošio više od bilo koje druge savezne države osim New Yorka u 2009. godini. Prema tim podacima, potrošeno je u prosjeku 16.271 US$ po učeniku, a 41% svih prihoda dobijeno je iz državnih izvora.[38]

Prema statistici Newsweeka iz 2011. studenti srednje škole High technology iz Lincrofta, okrug Monmouth i Akademija okruga Bergen iz Hackensacka, okrug Bergen ostvaraili su prosječni SAT rezultat od 2145 i 2100 bodova, respektivno,[39] što predstavlja najviši i drugi najviši rezultat, respektivno, među svim američkim srednjim školama.[39]

Univerzitet Princeton u istoimenom gradu, okrug Mercer je, prema U.S. News & World izvještaju, rangiran među najprestižnije američke univerzitete.[40] U 2013. godini, Univerzitet Rutgers dobio je medicinski i stomatološki fakultet u svrhu da poveća svoj imidž kao nacionalni istraživački univerzitet.[36]

U 2014. školski sistem New Jerseya je proglašen najboljim od svih 50 američkih saveznih država, prema pisanjima finansijske web stranice Wallethub.com.[41]

Politika[uredi | uredi izvor]

Zgrada zakonodavne skupštine New Jerseya, u Trentonu.

Funkcija guvernera New Jerseya se smatra jednom od najmoćnijih među svim guvernerima saveznih država.[citat potreban] Do 2010. guverner New Jerseya je bio jedini izabrani funkcioner u cijelim SAD koji je imenovao brojne vladine službenike. Ranije, vršilac dužnosti guvernera imao je još veću moć jer je služio i kao predsjednik državnog Senata New Jerseya, te je time ujedno imao upravu nad polovinom zakonodavnog tijela i cijele izvršne vlasti. U 2002. i 2007. godini, predsjednik državnog Senata Richard Codey kratko vrijeme je bio i na poziciji vršioca dužnosti guvernera, a od 2004. do 2006. Codey je postao i dugoročni vršilac dužnosti guvernera zbog ostavke tadašnjeg guvernera Jim McGreeveya. Međutim, 2005. je izglasan amandman na ustav države kojim je onemogućeno da predsjednik Senata vrši dužnost guvernera u slučaju stalne odsutnosti guvernera, a da prije toga ne podnese ostavku na svoju dužnost u Senatu.

Trenutni guverner New Jerseya je republikanac Chris Christie. Sjedište guvernera je vila Drumthwacket, koja se nalazi u Princetonu.

Prije 2010. New Jersey je bio jedna od malobrojnih saveznih država bez viceguvernera. Republikanka Kim Guadango je prva viceguverneka New Jerseya, koja je stupila na dužnost 19. januara 2010. godine. Ona je izabrana kao kandidatkinja Republikanaca zajedno sa guvernerom Christiem na guvernerskim izborima u novembru 2009. Ova funkcija napravljena je kao rezultat ustavnog amandmana na ustav države New Jersey koji je donesen na referendumu 8. novembra 2005. a primjenjuje se od 17. januara 2006. godine.

Zakonodavna vlast[uredi | uredi izvor]

Trenutna verzija Ustava države New Jersey usvojena je 1947. godine. Ona predviđa dvodomnu Zakonodavnu skupštinu, koja se sastoji iz gornjeg doma, Senata od 40 članova, te donjeg, Predstavničkog doma skupštine sa 80 članova. Svaki od 40 izbornih distrikta bira jednog senatora i dva člana Predstavničkog doma. Članovi Skupštine se biraju na mandat od dvije godine u svakoj parnoj godini. Članovi Snenata se biraju u godinama čija je posljednja cifra 1, 3 i 7, te tako imaju dvogodišnji ili četverogodišnji mandat.

New Jersey je jedna od samo pet saveznih država koja bira državne zvaničnike u neparnim godinama. (Ostale su Kentucky, Louisiana, Mississippi i Virginia.) Za te funkcije, u New Jerseyu se održavaju izbori svake četiri godine, u godini koja slijedi nakon svake godine predsjedničkih izbora u SAD, tako da će se izbori za guvernera New Jerseya održati 2017, 2021, 2025. itd.

Sudska vlast[uredi | uredi izvor]

Vrhovni sud New Jerseya[42] se sastoji iz Predsjednika suda i šest sudija. Sve sudije imenuje guverner uz saglasnost i prijelog većine članova državnog Senata. Sudije se biraju na prvi mandat od sedam godina, nakon čega mogu biti imenovani u drugi mandat sve dok se navrše 70 godina starosti. Najveći dio svakodnevnih sudskih sporova u New Jerseyu obavlja se na općinskim sudovima, gdje se razmatraju sitniji slučajevi poput saobraćajnih prekršaja, manjih kriminalnih dijela i manjih građanskih sporova.

Ozbiljnija kriminalna djela i veći građanski sporovi razmatra Viši sud New Jerseya eng. New Jersey Superior Court u svakom okrugu. Sve sudije Višeg suda također imenuje guverner uz saglasnost i prijedlog većine članova Senata. Svaki sudija Višeg suda se također imenuje na sedam godina, uz ista pravila sljedećeg mandata kao i kod sudija Vrhovnog suda.

Sudska vlast u New Jerseyu je donekle neobična, jer su u njoj razdvojeni pravni i imovinski sudovi, kao što je to slučaj i sa susjednim Delawareom, a što odstupa od većine drugih saveznih država. Viši sud New Jerseya je podijeljen na divizije, pravnu (Law) i imovinsku (Chancery), na nivou parnica. Na njemu postoji i žalbena divizija, koja služi kao viša instanca za žalbe.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Cestovni[uredi | uredi izvor]

Karta New Jerseya koja prikazuje glavne saobraćajne mreže i gradove.
Most "George Washington", koji spaja Fort Lee (okrug Bergen) preko rijeke Hudson sa New York Cityem, je najprometniji most na svijetu za saobraćaj motornih vozila.[43]

New Jersey Turnpike je jedan od najpoznatijih i najprometnijih autoputeva u SAD. Ovaj međudržavni autoput, na kojem se naplaćuje putarina, povezuje savezne države New York i Delaware, te općenito veći dio istočne obale SAD. Obično poznat samo kao Turnpike, ovaj autoput je poznat i po brojnim odmaralištima, imenovanim po poznatim stanovnicima New Jerseyja kao što su Thomas Alva Edison, političari Alexander Hamilton, Grover Cleveland, Woodrow Wilson, pisci James Fenimore Cooper, Joyce Kilmer i Walt Whitman, zatim osnivačica Crvenog krsta Clara Barton i mnogim drugima.

Autoput Garden State Parkway, često samo "the Parkway", služi uglavnom za saobraćaj unutar države, a pruža se od grada Montvale duž sjeverne granice New Jerseya do njenog najjužnijeg dijela na rtu Cape May. Autoput je dug 277,5 km. Dio je mreže puteva koja povezuje metropolitansko područje New Yorka sa Atlantic Cityjem, a smatra se jednim od najsigurnijih puteva u SAD. Sa ukupno 15 traka za saobraćaj i 6 pomoćnih i zaustavnih traka, most Driscoll na autoputu Parkway, iznad rijeke Raritan u okrugu Middlesex, je najširi most na svijetu po broju saobraćajnih traka, namijenjen za saobraćaj motornih vozila, kao i jedan od najprometnijih.[44]

New Jersey je povezan sa gradom New Yorkom putem brojnih mostova i tunela. Most George Washington sa dvije etaže je ujedno i najprometniji most na svijetu namijenjen za saobraćaj motornih vozila,[43][45] preko kojeg godišnje pređe oko 102 miliona vozila. Most ima četrnaest traka a preko rijeke Hudson povezuje Fort Lee u okrugu Bergen, New Jersey i naselje Washington Heights u njujorškoj četvrti Gornji Manhattan. Preko ovog mosta rijeku Hudson prelaze autoputevi Interstate 95 i U.S. Route 1/9, dok autoput U.S. Route 46 u potpunosti ide po teritoriji New Jerseya, a završava na polovini mosta na državnoj granici sa New Yorkom. Tunel Lincoln spaja New Jersey sa Midtown Manhattanom preko državnog autoputa 495, a tunel Holland spaja sa Donjim Manhattanom autoputem I-78. Postoje tri velika prelaza preko rijeke Hudson na kojima je uvijek vrlo prometno. New Jersey je također povezan sa ostrvom Staten preko tri mosta, od juga ka sjeveru: Outerbridge Crossing, most Goethals i most Bayonne.

Aviosaobraćaj[uredi | uredi izvor]

Međunarodni aerodrom Newark Liberty je jedan od najprometnijih aerodroma u SAD. Njim upravlja Lučka uprava New Yorka i New Jerseya (eng. Port Authority of New York and New Jersey), kao i sa druga dva velika aerodroma u metropolskoj regiji New Yorka: međunarodni aerodrom John F. Kennedy i aerodrom LaGuardia. Najveći korisnik aerodroma Newark je kompanija United Airlines, koja upravlja cijelim terminalom na Newarku, a koji joj služi kao jedan od njenih osnovnih čvorišta. Velikim teretnim avionskim čvorištem upravlja FedEx Express. Susjedna željeznička stanica pored aerodroma Newark omogućava pristup aerodromu putem željeznica Amtrak i New Jersey Transit, duž sjeveroistočnog željezničkog koridora.

Postoje i dva manja komercijalna aerodroma: međunarodni aerodrom Atlantic City i aerodrom Trenton-Mercer, na kojima se saobraća prema drugim dijelovima države New Jersey. Aerodrom Teterboro u okrugu Bergen je aerodrom opće namjene koji je popularan za privatne avione, zbog svoje blizini New Yorku. Općinski aerodrom Millville u okrugu Cumberland je također popularan za privatne avione zbog blizine atlantske obale.

Sport[uredi | uredi izvor]

Hokejaška ekipa New Jersey Devils takmiči se u NHL ligi, sa sjedištem u Prudential Centeru u Newarku, jedini je profesionalni tim koji nosi ime savezne države. U metropolskoj regiji nalaze se i dva tima iz NFL lige američkog nogometa New York Giants i New York Jets, a oba svoje domaće utakmice igraju na stadionu MetLife u East Rutherfordu, okrug Bergen.[46] Nakon završetka, uz troškove izgradnje od oko 1,6 milijarde US$,[47] ovaj stadion je postao najskuplji ikad izgrađeni.[48] Dana 2. februara 2014. MetLife stadion ugostio je 48. finale Super Bowla, koje je bilo prvo takvo finale koje je igrano na otvorenom u vrlo hladnim zimskim uslovima.

Ekipa New York Red Bulls takmiči se u nogometnoj ligi Major League Soccer, a utakmice igra na Red Bull Areni, stadionu koji je namjenski izgrađen za nogomet u Harrisonu, izvan centra Newarka. Sportski kompleks je također i mjesto održavanja utrke konja, te je pored hipodroma Freehold jedan od dva najveća u Sjevernoj Americi.

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h "New Jersey." u U*X*L Encyclopedia of U.S. History. U*X*L. 2009. Pristupljeno 7. decembar 2014.
  2. ^ Carla Astudillo (17.12.2013). "N.J. has second highest median household income, according to Census". New Jersey On-Line LLC. Pristupljeno 25.11.2014. 
  3. ^ "NJ History Outline". Usgennet.org. Pristupljeno 25.11.2014. 
  4. ^ "Encyclopedia – New Jersey History". 2000–2011 Pearson Education, publishing as Infoplease. Pristupljeno 25.11.2014. 
  5. ^ "MSN Encarta". Webcitation.org. Pristupljeno 25.11.2014. 
  6. ^ a b c Brady, J. H.; Curley, A.. "New Jersey, Catholic Church in." New Catholic Encyclopedia. Gale. 2003. Pristupljeno 7. decembar 2014.
  7. ^ Tekst Ustava New Jerseya iz 1776.
  8. ^ "united states annual sunshine map". HowStuffWorks, Inc. Pristupljeno 14. mart 2011.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  9. ^ Hardiness Zone Lookup at. Arborday.org. Pristupljeno 4.12.2014.
  10. ^ "Hurricane Floyd Impacts". National Weather Service. Pristupljeno 5. juni 2011.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  11. ^ Resident Population Data. "Resident Population Data – 2010 Census". 2010.census.gov. Pristupljeno 22.12.2012. 
  12. ^ "Table 1. Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013". Američki popisni biro, Population Division, 2013 Population Estimates. 30.12.2013. Pristupljeno 6.1.2014. 
  13. ^ Slevin, Peter (30.4.2010). "New Arizona law puts police in 'tenuous' spot". Washington Post, Washington, DC. pp. A4. 
  14. ^ Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2000 to July 1, 2009"., Popisni biro SAD, pristupljeno 7.12.2014.
  15. ^ a b Cumulative Estimates of the Components of Population Change for the United States, Regions and States: April 1, 2000 to July 1, 2008 (NST-EST2008-04)", Popisni biro SAD, pristupljeno 7.12.2014.
  16. ^ Percent Foreign Born by State (1990, 2000, 2005), MPI Data Hub: Migration Facts, Stats, and Maps.
  17. ^ Les Christie (31.8.2007). "The richest (and poorest) places in the U.S.: 2007". CNN. Pristupljeno 25.7.2010. 
  18. ^ "Population and Population Centers by State: 2000". Popisni biro SAD. Pristupljeno 16.11.2006. 
  19. ^ Melissa Hayes, Kibret Markos, Chris Harris, Scott Fallon (21. oktobar 2013). Christie drops appeal of ruling allowing gay marriage in NJ. North Jersey Media Group
  20. ^ a b "New Jersey". Modern Language Association. Pristupljeno 19. august 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  21. ^ Mayer, Egon; Kosmin, Barry A.; Keysar, Ariela (2001). "American Religious Identification Survey, Key Findings, Exhibit 15". City University of New York.
  22. ^ Biro za ekonomske analize
  23. ^ "GDP by State". Greyhill Advisors. Pristupljeno 16.9.2011. 
  24. ^ "Local Area Unemployment Statistics". Bureau of Labor Statistics. Pristupljeno 16.9.2011. 
  25. ^ "N.J. unemployment rate dips to 9 percent, lowest in nearly 3 years". 19.1.2012. 
  26. ^ Young, Alex (31.3.2014). "NJ's high veteran unemployment rate in sights of lawmakers, advocates". South Jersey Times. Pristupljeno 16.7.2014. 
  27. ^ "State Data Lab "Snapshot By The Numbers: New Jersey". januar 2013. Pristupljeno 3.4.2013. 
  28. ^ a b "Selected Regional Estimates". BEA.gov. 11.1.2009. Pristupljeno 7.1.2010. 
  29. ^ Frank, Robert. "Top states for millionaires per capita". CNBC. Pristupljeno 22.1.2014. 
  30. ^ "States Where People Pay The Most (And Least) In Taxes – 24/7 Wall St". 24/7 Wall St. 21. juli 2011. Pristupljeno 17. maj 2012.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  31. ^ Judith H. Dobrzynski (24.6.2010). "A Garden Crawl Through the Garden State". New York Times. Pristupljeno 25.6.2010. 
  32. ^ "It's No Tomato, but a Stalk Gets Some Respect". New York Times. 4. maj 2012. Pristupljeno 7. maj 2012.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  33. ^ Wayne Parry (20. mart 2014). "Lt. Gov. Guadagno: N.J. tourism up in 2013". North Jersey Media Group. Pristupljeno 21. mart 2014.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  34. ^ Brett Avery (5. februar 2008). "30 and Counting: Legalized Gambling". New Jersey Monthly. Pristupljeno 24. oktobar 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  35. ^ Ryan Hutchins (27. februar 2013). "Gov. Christie signs internet gambling into law". NJ.com. Pristupljeno 2. april 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  36. ^ a b Patricia Alex (2.7.2013). "Rutgers a 'world-class university,' school president says at merger ceremony". North Jersey Media Group. Pristupljeno 2.7.2013. 
  37. ^ a b Will, George F. (22. april 2010). "The thunder from New Jersey". Washington Post (Washington, D.C.). pp. A19.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date= (pomoć)
  38. ^ "The States That Spend The Most And Least On Each Student". 2011 24/7 Wall St. Pristupljeno 6.6.2011. 
  39. ^ a b "America's Best High Schools 2011". 19.6.2011. Pristupljeno 13.7.2011.  Nepoznat parametar |rad= ignorisan (pomoć)
  40. ^ "National University Rankings". Pristupljeno 9.9.2014.  Nepoznat parametar |rad= ignorisan (pomoć)
  41. ^ Alex Napoliello (4.8.2014). "New Jersey has the best school systems in U.S., report says". New Jersey On-Line LLC. Pristupljeno 5.8.2014. 
  42. ^ "Supreme Court of New Jersey". Judiciary.state.nj.us. Pristupljeno 25.7.2010. 
  43. ^ a b "Port Authority of New York and New Jersey - George Washington Bridge". The Port Authority of New York & New Jersey. Pristupljeno 10. mart 2014.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  44. ^ Peter Samuel (11.4.2006). "Garden State Parkway opens world's widest bridge – 15 lanes". TOLLROADSnews. Pristupljeno 6.6.2011. 
  45. ^ Bod Woodruff, Lana Zak i Stephanie Wash (20.11.2012). "GW Bridge Painters: Dangerous Job on Top of the World's Busiest Bridge". ABC News. Pristupljeno 10.3.2014. 
  46. ^ New Meadowlands Stadium zvanična web stranica New Meadowlands Stadium Corporation. Pristupljeno 14. juna 2010.
  47. ^ Belson, Ken (8.4.2010). "New Stadium, a Football Palace, Opens Saturday With Lacrosse". The New York Times. Pristupljeno 21.3.2011. 
  48. ^ Esteban (27.10.2011). "11 Most Expensive Stadiums In The World". Total Pro Sports. Pristupljeno 2.9.2012. 
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: