Nicolae Ceauşescu
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Nicolae Ceauşescu | ||
| Predsjednik Rumunije | ||
|---|---|---|
| Vrijeme na vlasti 9. decembar 1967. - 22. decembar 1989. |
||
| Prethodnik | Chivu Stoica | |
| Nasljednik | Ion Iliescu | |
| Glavni sekretar KPR | ||
| Vrijeme na vlasti 22. mart 1965. - 22. decembar 1989. |
||
| Prethodnik | Gheorghe Gheorghiu-Dej | |
| Nasljednik | niko | |
|
|
||
| Rođenje | 26. januar 1918. Scorniceşti, |
|
| Smrt | 25. decembar 1989. Târgovişte, |
|
| Nacionalnost | Rumun | |
| Politička stranka | KPR | |
| Supruga | Elena Ceauşescu | |
| Djeca | Valentin Ceauşescu, Zoia Ceauşescu, Nicu Ceauşescu | |
| Vjera | ateizam | |
| Potpis | ||
Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. januar 1918. - Târgovişte, 25. decembar 1989.), predsjednik Rumunije, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja u 1989.
Početak karijere [uredi]
Rodio se u naselju Scorniceşti, u županiji Olt. Kad je imao 11 godina otišao je u Bukurešt da bude šegrt obućara.
Priključio se tada ilegalnoj Komunističkoj partiji Rumunije u 1932. Od 1936. proveo je dvije godine u zatvoru iz političkih razloga. Od 1940. godine je ponovo bio u zatvoru. Gheorghea Gheorghiu-Deja, svog mentora upoznao je u internacijskom logoru. Poslije drugog svjetskog rata bio je sekretar Unije komunističke omladine (1944-1945). Godine 1946. oženio se Elenom Petrescu.
Nakon komunističkog preokreta u Rumuniji 1947. godine, Ceauşescu je bio Gheorghiu-Dejov ministar poljoprivrede te kasnije zamjenik ministra oružanih snaga. Narednih godina penjao se na partijskoj ljestvici sve do drugog najvišeg ranga partijske hijerarhije. U 1967. je učvrstio svoju vlast postajući predsjednik Državnog komiteta.
Vanjska politika [uredi]
Vanjsku politiku Ceauşescua najviše karakterizira nastojanje da Rumunija smanjuje uticaj Sovjetskog saveza. U 1960-im on je prekinuo aktivno učešće u Varšavskom paktu (iako Rumunija službeno nije istupila). Ceauşescuova Rumunija je jedina zemlja iz te organizacije koja nije učestvovala u invaziji na Čehoslovačku 1968. godine već je osudila intervenciju.
Rumunija je također bila prva zemlja istočnog bloka koja je imala službene odnose s Evropskom zajednicom (od 1974). U 1984. ona je bila jedna od tri komunističkih zemalja (ostale su bile Jugoslavija i Kina) koje su poslale svoje reprezentacije na Olimpijadu u Los Angeles. Rumunija je bila jedina članica Varšavskog pakta koja nije prekinula odnose s Izraelom nakon trećeg arapsko-izraelskog rata 1967. godine.
Zbog takvog spretnog maneviranja između dva bloka, zemlje Zapada su Ceauşescuu progledali kroz prste kad je bila riječ o njegovoj totalitarnoj vlasti koja je grubo uskraćivala ljudska prava.
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |