Friedrich Nietzsche
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Friedrich Nietzsche | |
| Rođenje | 15. oktobar 1844. Röcken, Njemačka |
|---|---|
| Smrt | 25. august 1900. (55 godina) Weimar, Njemačka |
Friedrich Nietzsche (Fridrih Niče; 15. oktobar 1844 (Röcken) – 25. august 1900 (Weimar)), bio je njemački filozof, filolog i psiholog. Svoju filozofiju Nietzsche zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa "moral stada", moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.
Nietzsche tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Nietzsche smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovjek, i to se može najbolje izraziti ovim citatom:" U volji sluge našao sam volju da bude gospodar". U ovom razmišljanju moć i snaga su najviše vrijednosti.
Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umjetnosti svijet dobija svoj smisao, i zahvaljujući umjetnosti možemo podnijeti egzistenciju.
Sadržaj |
Natčovjek [uredi]
Narod (stado) teži samo golom održavanju, a to je već propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati (ustanoviti nove i razbiti stare). Iz ovakvih stavova Nietzsche postavlja ideal novog čovjeka- "natčovjeka".
Natčovjek (Übermensch) je budućnost, on ima snažno izraženu volju za moći; razlikuje se od običnih ljudi jer ima hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Nietzsche je tvrdio da svijet nije završen, da se sve ruši i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadčovjek se ne boji tog vračanja i on prihvata život i ponavljanje. Friedrich Nietzsche je smatrao da evolucija čovjeka nije završena i da je sljedeća faza nadčovjek- ne jedan narod, niti nacija, nego čovječanstvo.
Djela [uredi]
- Volja za moći
- Tako je govorio Zaratustra
- S one strane dobra i zla
- Geneologija morala
- Radosna znanost
- Antikrist
( i druga)
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Čitavi tekstovi nekih djela [uredi]
- S one strane dobra i zla sa Project Gutenberg.
- S one strane dobra i zla sa Johnstonia.
- S one strane dobra i zla sa Marxists.org.
- Tako je govorio Zaratustra sa Project Gutenberg
- Tako je govorio Zaratustra sa Bibliomania
- The Antikrist
- Antikrist sa The Nietzsche Channel
Ostali linkovi [uredi]
- The Nietzsche Channel
- POX: Genius, Madness, and the Mysteries of Syphilis
- HyperNietzsche.org
- Biografija, djela i citati Fridriha Ničea
- Ničeova biografija i filozofija
- Max Stirner, Kako su Marks i Niče sputavali svog kolegu Maxa Stirnera i kako je on intelektualno preživio
- Friedrich Nietzche - Stanfordova enciklopedija filozofije
- Podaci sa University of Pittsburgh
- Podaci na njemačkom
- Englesko društvo Fridrih Niče
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |