Nikica Mihaljević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Nikica Mihaljević (Vukovar, 14. mart 1949) hrvatski je novinar, književnik, enciklopedist, kritičar i prevodilac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U Zagrebu 1968. upisao Filozofski fakultet (jugoslavenske književnosti i jezici i filozofija) da bi se istodobno počeo baviti novinarskim i književnim radom. Od 1968. objavljuje pjesme, priče, kritike, eseje, intervjue, feljtone i članke u listovima i časopisima Glas Slavonije, Hrvatski književni list, Večernji list, Prolog, Poezija (radio kao urednik, 1970-72), Omladinski tjednik, Republika, Studentski list (jedan od urednika, 1971-72), Riječka revija, Vjesnik, Riječi, Politika, Književna reč, Gradac, Pitanja, Odjek, Dalje, Oko (jedan od urednika, 1981-86), Danas, Delo (Ljubljana), Časopis za suvremenu povijest, Naši razgledi (Ljubljana), Republika (dnevni list, Ljubljana), Naš glas, Hrvatska ljevica, Matica (časopis Hrvatske matice iseljenika), Obnovljeni život, Hrvatska revija, Sarajevske sveske, Književna republika, Republika. Na zbivanja 90-ih godina 20. st. reagirao je publicistički, knjigom Bijeda malenih (2007) s podnaslovom "odgovornost hrvatskih inteligenata za ratove 1991–1995. na tlu bivše Jugoslavije", a koja propituje utjecaj književnosti, knjiž. kritike i znanosti na autoritarnu vladavinu nacionalizma te delegitimiranje nenacionalističkoga javnog diskursa. Znanstveno-publicistički ogledi o povijesti i suvremenom stanju hrvatske enciklopedistike, prikazi pojedinih enciklopedičkih djela te razgovori s nekim enciklopedistima (T. Ladan, M. Klemenčić, V. Visković, D. Štefanović, A. Vujić) koje je autor vodio u posljednja dva desetljeća sakupljeni su u knjizi Hrvatska enciklopedika (2008). Mihaljević je priređivač kritičkih izdanja više autora (V. Popovića, M. Šufflaya, V. S. Solovjova, G. Le Bona, D.M. Merežkovski i dr.) te antologičar (suautor izbora Najnovije hrvatsko pjesništvo, 1972).

Nakladnička saradnja[uredi | uredi izvor]

Istražio, uredio, preveo i popratnom kritičkom aparaturom opremio više izdanja hrvatskih i stranih književnika:

  • Spaso Čanković, Govor odjeće – eseji i članci o odijevanju i modi.
  • RANS, Moša Pijade, Zagreb 1986.
  • Marina P. Vučić, Umijeće umiranja, Centar za kulturu "Vladimir Nazor", Sisak 1987.
  • Julije Katančević, Autobiografija, Centar za kulturu "Vladimir Nazor", Sisak 1987.
  • Juraj J. Perković, Djevojka Jelena, Centar za kulturu "Vladimir Nazor", Sisak 1987.
  • Vladimir Popović, Pjesma budućima, sabrani radovi u jednom svesku, Prosvjeta, Zagreb 1998.
  • Milan pl. Šufflay, Na Pacifiku god 2255, prvi znanstveno-fantastični roman u povijesti hrvatske književnosti, Prosvjeta, Zagreb 1998.
  • Vladimir S. Solovjov, Povijest i budućnost teokracije, prvo izdanje na ruskom u Zagrebu 1887. godine te prvo izdanje na hrvatskom jeziku, studija, Prometej, Zagreb 2003.
  • Gustave Le Bon, Psihologija naroda, gomila, revolucija, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2004;
  • Vladimir S. Solovjov, Smisao ljubavi, Zagreb 2006;
  • Josip Horvat, Kakanija, Zagreb 2006;
  • Ante Ciliga, Sjena Moskve, Zagreb 2006;
  • Dimitrij S. Merežkovski, Smrt bogova (Zagreb 2008);
  • Karl Marx-Friedrich Engels, Komunistički manifest, prvi hrvatski prijevod, Zagreb 2010.


Važniji prilozi u periodici[uredi | uredi izvor]

  • Josip Horvat: Ante Starčević, kulturnopovijesna slika, pretisak izdanja Antuna Velzeka iz 1940. Nakladni zavod Matice hrvatske, biblioteka Hrvatske povjesnice, Zagreb, 1990., prikaz, Časopis za suvremenu povijest, 1990, 3.
  • Osvijetlite nevidljivu ruku: razgovor s prof. dr. Slavkom Kulićem, znanstvenim savjetnikom u Ekonomskom institutu u Zagrebu, Hrvatska revija, 1999, 4.
  • Crno-bijelo u crnini : ogled o recepciji političkoga i umjetničkoga djela Milana pl. Šufflaya na razmeđu milenija, Književna republika, 2003, 3-4.
  • U očekivanju Antikrista: razgovor s Mirom Glavurtićem, Književna republika, 2005, 9-12.
  • Čovještvo bez dlake na jeziku: povodom Izabranih djela (I-VIII, Durieux, Zagreb, 2004-05.) Ivana Lovrenovića, Književna republika, 2006, 7-8.
  • Vladimir Sergejevič Solovjov, Smisao ljubavi; priredio i tekst o V. Sergejeviču Solovjovu napisao Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2006, 11.
  • Ante Ciliga, U sjeni Moskve: nacionalizam i komunizam u hrvatsko-srpskom sporu (1951.); priredio Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2006, 11.
  • Ciligino pretkazanje hrvatske državne samostalnosti, Hrvatska revija, 2007, 2
  • Intelektualce ocjenjuje jedino vrijeme, Hrvatska revija, 2007, 3.
  • Izmišljanje prostora slobode, Ivica Matičević, Prostor slobode. Književna kritika u zagrebačkoj periodici 1941-1945, Matica hrvatska, Zagreb 2007, prikaz, Književna republika, 2008, 5-7.
  • Boris P. Višeslavcev, Srce u kršćanskoj i indijskoj mistici, priredio Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2008, 13.
  • Nikolaj F. Fedorov, Filozofija zajedničke stvari, priredio Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2008, 13.
  • Pavao Vuk-Pavlović, Opravdanje vjere, Slikar u ontologijskome Bogokazu Anselma Canterburyjskog, priredio Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2008, 13.
  • Semjon L. Frank, Rušenje idola, priredio Nikica Mihaljević, Europski glasnik, 2008, 13.
  • Deklaracija“ u emigrantskom tisku, Republika, 2008, 10.
  • Hrvatsko proljeće u emigrantskim glasilima, Republika, 2009, 3.
  • Govor mržnje i kako ga zaobići, Vijenac, br. 394, 9. IV. 2009.
  • Ne postoji hrvatska ljevica, Vijenac, br. 401-403, 16. VII. 2009.
  • Pregled polemike Jergović-Visković uz poneki komentar, Književna republika, 2011, 1-3.
  • Društvo povampirenih znanstvenika, Književna republika, 2011, 7-9.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Od tramvaja do života, poezija (Zagreb 1971).
  • Najnovije hrvatsko pjesništvo (suautorstvo), (Zagreb 1972).
  • Pozornica, poezija (Zagreb, 1975).
  • Pantologija, prva zbirka parodija u povijesti hrvatske književnosti, poezija (Zagreb, 1979).
  • Bijeda malenih. Odgovornost hrvatskih inteligenata za ratove 1991.-1995. na tlu bivše Jugoslavije i za ovo što imamo danas (Zagreb, 2007).
  • Hrvatska enciklopedika, (Zagreb 2008).
  • Za vratima domovine, Sudbine i pogledi hrvatskih intelektualaca u emigraciji od 1945. do 1990 (Zagreb 2011).