Niklaus Wirth
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Niklaus E. Wirth | |
| Rođenje | 15. februar 1934. Winterthur, Švicarska |
|---|---|
| Polje | Računarstvo |
| Institucija | Univerzitet u Stanfordu Univerzitet u Zurichu Xerox PARC |
| Poznat po | Euler Algol W Pascal Modula Modula-2 Oberon |
| Istaknute nagrade | Turingova nagrada |
Niklaus E. Wirth (rođen 15. februara 1934. godine) je švicarski informatičar, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal, te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. godine je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.
Sadržaj |
Biografija [uredi]
Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. godine. 1959. godine diplomira elektronsko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zurichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računara Harryja Huskeyja.
Od 1963. do 1967. godine je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Univerzitetu u Stanfordu, te potom opet na Univerzitetu u Zurichu. 1968. godine postaje profesor informatike na ETH u Zurichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.
Umirovljen je 1999. godine.
Radovi [uredi]
Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih ljudi u timu koji je dizajnirao i implementirao operativne sisteme Lilith i Oberon, te Lola sistem za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.
Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. godine je napisao knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je steče široko priznanje, a korisna je i dan danas.
Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi univerzitetski kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.
1955. godine je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. godine A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.
Citati [uredi]
Trivia [uredi]
Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
- Biografija pri ETH Zürich.
- Osobna web stranica pri ETH Zürich.
- Program Development by Stepwise Refinement, Communications of the ACM, 14(4):221–227, April 1971.
- Pascal and its Successors papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
- Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom
- Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti, autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). dpunkt.verlag / Morgan Kaufmann Publishers, 2000. ISBN 3-932588-85-1 / ISBN 1-55860-723-4.
- Knjiga o jeziku i operacijskom sistemu Oberon je sad dostupna besplatno kao PDF datoteka Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: Ten Years After: From Objects to Components.
- Knjiga Compiler Construction
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |