Nova Zemlja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Novaja Zemlja)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Položaj Novaje Zemlje u Arktičkom okeanu
NASA-ina satelitska snimka Novaje Zemlje

Novaja Zemlja (ruski: Новая Земля, u prijevodu Nova zemlja) je arhipelag sastavljen od dva velika ostrva većeg broja malih ostrva , a smješten je u Arktičkom okeanu sjeverno od kopnene Rusije.

Po upravnoj podjeli pripada Arhangelskoj oblasti.

Dva glavna ostrva međusobno su odvojena prolazom Matočkin Šar. Sjeverno ostrva ima površinu od 48.904 km2, a južno 33.275 km2 dok je ukupna površina ostrva oko 90.650 km2. Novaja Zemlja odvaja Barentsovo od Karskog mora.

Oblast je vrlo brdovita, budući da je geološki Novaja Zemlja nastavak Uralskog gorja, a vrhovi planina dosežu visinu do 1070 metara. Ostrva od kopnene Rusije razdvajaju Karska vrata. Na sjevernom ostrvu nalaze se brojni glečeri dok južni ima klimatske uvjete tundre. Prirodni izvori uključuju bakar, olovo i cink. Autohtono stanovništvo čini oko stotinu Nenaca koji preživljavaju baveći se ribolovom i lovom na životinje.


Historija[uredi | uredi izvor]

Rusi su za Novaju Zemlju znali već u 11. ili 12. vijeku kad su teritorije posjetili trgovci iz Novgoroda. Za zapadne Evropljane ostrva su bila nepoznata sve dok ih potraga za sjevernom morskom rutom nije dovela do otkrića. Prvi je na ostrvo 1553. stigao Hugh Willoughby dok je Willem Barents 1596. kružio oko sjevernog područja i prezimio na istočnoj obali u blizini sjevernog kraja ostrva. Tokom tog putovanja mapirana je zapadna obala.

Na ostrvima je sredinom pedesetih godina 20. vijeka konstruisan testni poligon za atomske probe i postojao je tokom velikog dijela Hladnog rata. Sastojao se od tri mjesta za testiranje - Čornaja Guba, Matočkin Šar i Suhoj Nos. Na posljednjem od njih je 1961. aktivirana car bomba koja je proizvela rekordnu eksploziju od 50 megatona. 1989. glasnost je pomogla javno otkriti postojanje poligona i aktivnosti, a zadnja atomska proba je izvedena 1990.

Commons
Commons: Nova Zemlja