Novi Grad (Sarajevo)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Novi Grad, Sarajevo)
Idi na: navigacija, traži
Novi Grad
Općina
RTV dom u Novom Gradu
RTV dom u Novom Gradu
GrbNoviGrad.svg
Grb
Službeni naziv: Općina Novi Grad
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Sarajevo Canton.svg Kanton Sarajevo
Površina
 - Općina 47.98 km2
Stanovništvo
 - Općina 124 035 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 2.841 /km2 
Gradonačelnik Semir Efendić[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 71 000
Pozivni broj (+387) 33
Općina Novi Grad (crvena boja) u Kanton Sarajevo
Općina Novi Grad (crvena boja) u Kanton Sarajevo
Web stranica: Općina Novi Grad

Općina Novi Grad Sarajevo formirana je 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,98 km2 i graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća i Ilijaš. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Rečici - 187.

Historija

Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja (Alipašino polje, Mojmilo, Saraj polje i Dobrinja).

14. Zimske Olimpijske igre, održane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.

U periodu Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.

Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina općina je dobila karakter moderne urbane cjeline.

Geografija

Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne površine 47,98 kvadratnih kilometara i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijernog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 metara. Najviša tačka je brdo Žuč na visini od 850 metara, a najniža u Reljevu na sjeveru općine 482 metra.

Okružena je planinama Trebević i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira u toku godine.

Zemljište je vrlo složene geološke građe koje se naročito mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.

Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u sva tri godišnja doba. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Novog Grada

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 136.616 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Novi Grad ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušao je dio naseljenog mjesta Sarajevo-dio.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Novi Grad, popis 1991.

ukupno: 136.616

  • Bošnjaci - 69.430 (50,82%)
  • Srbi - 37.591 (27,51%)
  • Jugoslaveni - 15.580 (11,40%)
  • Hrvati - 8.889 (6,50%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5.126 (3,75%)

Nacionalni sastav stanovništva - Naseljeno mjesto Sarajevo (dio koji pripada općini Novi Grad), popis 1991.

ukupno: 136.321

  • Bošnjaci - 69.383 (50,89%)
  • Srbi - 37.369 (27,41%)
  • Jugoslaveni - 15,564 (11,41%)
  • Hrvati - 8.880 (6,51%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5.125 (3,75%)

Privreda

Okosnicu privrednog razvoja novogradske općine prestavljala je industrija. Na području općine 1978. je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udruženog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na području općine je radilo osam osnovnih škola sa 8.291 učenikom. U privredi najveće je učešće bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je učestovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduzeća "Energoinvest", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "Žica" i "Zrak".

Privreda Danas

Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. godine i radi u većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika – "Zrak Holding", metalska 8 preduzeća - veće tvornice su “Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "Šipad Enterijer", proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS, Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala "Bitumenka", reciklaža papira – "Papir servis", mašinska i elektro oprema - Step d.d.

U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduzeća “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduzeće TP DC ”Sarajevo” ima velike skladišne kapacitete. Trgovinska preduzeća ostvarila su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini.

Turizam

Politika

Kultura

Sport

Na teritoriji općine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmiče u Premijer ligi BiH i to : Fudbalski klub "Olimpik" i Odbojkaški klub "Dobrinja"-ženska ekipa. Općina sada ima fudbalsko igralište – stadion na meandru na Otoci, a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i džamije.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: