Novi Marof

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons-emblem-merge.svg
Ovaj okvir treba zamijeniti infokutijom
"Infokutija_naselje".
(Primjeri upotrebe šablona)
Za druga značenja pojma Marof pogledajte Marof (čvor).
Grb Novog Marofa

Novi Marof je grad u Hrvatskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Novi Marof je gradsko središte u južnom dijelu Varaždinskoj županiji, u Republici Hrvatskoj, smješten 18 km južno od Varaždina i 56 km sjeverno od Zagreba, na 46:09N sjeverne širine i 16:21E istočne geografske dužine. Novi Marof nalazi se u kotlini koju sa jedne strane okružuje brdo Grebengrad,a s druge strane se nalaze rijeka Bednja i Kalnik.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Samo naselje Novi Marof ima 1.956 stanovnika, a cijelo administrativno područje grada s 23 naselja ima 13.857 stanovnika (2001.). Površina područja iznosi 111,75 km. 2.

Uprava[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Historija[uredi | uredi izvor]

13. - 15. vijek: knezovi de Gereben[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani spomen Novog Marofa vodi do isprave hrvatskog kralja Andrije II. Arpadovića još 1209. gdje se u povlastici slobodnog grada Varaždina određuju granice posjeda i spominje "castrum Greben", utvrda na obroncima Ivanščice koja je danas sačuvana samo kao ruševina, a čiji su vlasnici bili kneževska obitelj Grdun de Gereben do konca 15. vijeka. Župa Mađarevo spominje se još 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona. U susjedstvu Grebengrada nalazila se opatija Bela (dvorac je danas još uvijek sačuvan) templarskog reda vitezova Ivanovaca, te je između njih početkom 15. vijeka izbio krvav sukob. Preuzimanjem grada od grofova Celjskih i vojskovođe Jana Vitovca sredinom 15. vijeka počela je 1467. gradnja samostanske crkve Blažene Djevice Marije u vlastelinskom trgovištu Remetincu (danas župna crkva Kraljice sv. Krunice, jedan od najljepših hrvatskih baroknih sakralnih objekata). Zbog nevjere, kralj Matija Korvin oduzeo je Vitovčevim sinovima Jurju i Ivanu 1488. godine vlastelinstvo te ga darovao svom nezakonitom sinu Ivanišu. Tada je, na početku dugogodišnjih i stalnih provala Turaka u ove krajeve, Ladislav Hermanffy de Gereben, slavonski podban i ugarski podpalatin, povratio vlastelinstvo svojih predaka. Bio je to posljednji izvorni grebenski vlastelin, te se njegovom smrću godine ugasila ova stara velikaška porodica.

Crkva u Remetincu

15. - 18. vijek: Batthyany[uredi | uredi izvor]

Do posjeda grebenskog vlastelinstva došao je pred kraj 15. vijeka Baltazar Batthyany, čime je udaren temelj moći ove porodice u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Vlastelinstvo je stotinu i pedesetak godina, uz manji prekid za uzurpacije od strane bana Nikole Frankopana 1621.i 1622. godine, zadržala porodica Batthyany. Udajom Elizabete Batthyany za Jurja Erdödya vlastelinstvo je sredinom 17. vijeka prešlo u posjed grofova Erdödy. Kraj srednjovjekovnog castruma nije poznat, ali utvrda svakako više nije u funkciji početkom 18. vijeka budući da se 1712. godine spominje kao ruševina ("...diruti castri Greben...") u kaptolskim izvještajima.

18. - 20. vijek: Patačići i Erdödyji[uredi | uredi izvor]

Prvi historijski spomen Novog ladanja (Novi maroff), 1666. godine, vezan je uz ime kavalerijskog časnika Nikole III. Patačića, a ono je bilo omiljeno obitavalište njegovog sina baruna Baltazara II. Riječ je o istom onom koji je utemeljio "Društvo vinskih doktora", odnosno nadaleko poznatu "Pintu". Patačići su novomarofsko dobro posjedovali stotinjak godina, a od 1776. vlasnicima se spominju grofovi Erdödy, koji su Novi Marof napustili 1923. Grofovi Erdödy su u 18. vijeku proširili i obnovili postojeći jednospratni dvorac s perivojem. Grofica Lujza Erdödy, velika dobrotvorka utemeljila je u selu Možđenec, nedaleko Novog Marofa, privatnu bolnicu za pomoć lokalnom stanovništvu, koja je djelovala od 1890. do 1917. godine. Porodični dvorac je kupila država te je u njemu 1926. svečano otvoreno Državno lječilište za plućne bolesti (djeluje od 1925.) koje djeluje i danas kao Specijalna bolnica za hronične bolesti Novi Marof. Kroz Novi Marof je 1886. godine prošla željeznička pruga.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Dobar geoprometni položaj Grada Novog Marofa, koji je nedavno obogaćen izlazom s autoputa Goričan - Zagreb, infrastrukturna opremljenost i razvijen poduzetnički duh, rezultirali su razvojem privrednih djelatnosti ovog područja. Tako na području Grada djeluje više od stotinjak većih, srednjih i malih firmi, dok se zanatstvom i malim poduzetništvom bavi oko 300 privrednika. U današnjem Novom Marofu zaposleno je oko 3.700 radnika, od čega 40% u industriji, gdje su zastupljene sljedeće grane: građevinska "Termika", "Komunalac" d.d.), drvna ("Bor" d.d , "Lipa" d.d. ), tekstilna ( "Varteks denim proizvodi d.o.o.") industija. Pored industrije, značajan je broj zaposlenih malom i srednjem poduzetništvu (transport, proizvodnja i građevinarstvo) te u zdravstvenom sektoru.

Slavni ljudi[uredi | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Najznačajniji spomenici kulture:

  • Grebengrad - ruševine srednjovjekovnog utvrđenog burga Grebengrada iz 13 vijeka. Danas izletište s planinarskim domom.
  • Bela - spomenički kompleks s dvorcem, perivojem i ostacima stare utvrde, gdje je sahranjen i nekadašnji vlasnik imanja znameniti pripadnik hrvatskog narodnog preporoda Metel pl. Ožegović. Danas još uvijek neobnovljen.
  • Novi Marof - Kasnobarokno-klasicistički dvorac grofova Erdödy-Novomarofskih u Novom Marofu s početka 18. vijeka, u zaštićenom perivoju površine 13,7 ha. Danas bolnica.
  • Remetinec - Gotičko-barokna samostanska crkva Bl. Djevice Marije, Kraljice Sv. Krunice iz 15. vijeka s kapelicom Sv. Antuna, spomenik nulte kategorije. Crkva je danas obnovljena.
  • Madžarevo - župna crkva Sv. Vida i Jurja, sagrađena 1824. godine u klasicističkom stilu.
  • Oštrice - kapela Sv. Florijana i Sebastijana, barokna građevina iz 18. vijeka.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • OŠ Novi Marof
  • Osnovna glazbena škola Ivan Padovec

U planu su izgradnje škola u obližnjim naseljima Remetinec i Ključ.

Društva i udruge[uredi | uredi izvor]

Sport[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: