Novovjekovna filozofija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Protestantizam kao reformacija predstavlja one kulturne, duhovne i emancipatorske faktore nastanka novovjekovne misli. Sa druge strane razvoj robne proizvodnje, predstavlja materijalni faktor razvoja novovjekovne socijalne i političke filozofije. Glavna karakteristika ovog perioda je antropocentrizam za razliku od srednjovjekovnog deocentrizma, što je ustvari rezultat emancipacije uma od teologije. U ovom razdoblju se filozofi polahko vraćaju antičkim uzorima. To je vrijeme povećavanja interesa za prirodne nauke, naročito za matematiku. Odbacuje se geocentričnost i prihvata heliocentričnost. Pod uticajem prirodnih nauka, filozofija gubi svoj metafizički značaj a gnoseologija postaje primarna filozofska disciplina. Ovo je vrijeme velikih naučnika kao što su Đordano Bruno, Galileo Galilej, Nikola Kopernik, Isaac Newton, Rene Dekart koji su utemeljili nove principe matematike, metematičke logike i fizike koja će biti primarna osnova za dalji razvoj filozofije. Oni su se oslobodili religijskih dogmi pa njihova misao nije bila ograničena religijom, niti vladajućim društvenim odnosima, nego isključivo prirodom proučavanog predmeta. U društvenim naukama javili su se veliki mislioci kao što su Hugo Grocijus, Baruh Spinoza, Tomas Hobs, Žan Batista Viko, David Ricardo, Adam Smith i drugi.

Tada filozofija traga za naučnim metodama.

Javljaju se dva osnovna gnoseološka pravca:

  1. Pleton
  2. Nikola Kuzanski
  3. Niccolò Machiavelli
  4. Tomas Mor
  5. Tomazo Kampanela
  6. Đordano Bruno
  7. Erazmo Roterdamski
  • Empirizam 17. vijeka
  1. Francis Bacon
  2. Tomas Hobs
  3. John Locke
  4. George Berkeley
  5. David Hume
  • Racionalizam 17. vijeka
  1. Rene Descartes
  2. Baruch Spinoza
  3. Gottfried Willhelm Leibniz
  1. Pierre Bayle
  2. Monteskje
  3. Volter
  4. Žan Žak Ruso
  5. Giambattista Vico
  6. Johann Gottfried Herder
  • Klasični njemački idealizam
  1. Immanuel Kant
  2. Johann Gottlieb Fichte
  3. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
  4. Georg Wilhelm Friedrich Hegel
  • Filozofska misao u Bosni i Hercegovini
  1. Muhamed Skejo Prozorac

Razni filozofi[uredi | uredi izvor]

  1. Alexander Gottlieb Baumgarten (estetičar)
  2. Philipp Melanchthon
  3. Ruđer Bošković
  4. Markantun de Dominis
  5. Hugo Grotius (prirodnopravna škola)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]