Oborci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Oborci
(naselje)
Oborci nalazi se u Bosna i Hercegovina
Oborci
Oborci
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°11′41″N 17°25′09″E / 44.1947°N 17.4192°E / 44.1947; 17.4192Koordinate: 44°11′41″N 17°25′09″E / 44.1947°N 17.4192°E / 44.1947; 17.4192
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
OpćinaDonji Vakuf
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto607
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj113158[1]
Matični broj općine10294

Oborci su naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina. Naselje Oborci je smješteno u podnožju planina Komar i Sović na putu iz Travnika ka Donjem Vakufu. Najveći dio područja Oboraca je izrazito brdsko-planinsko. Klima na području Oboraca je kontinentalno-planinska. Tokom godine temperatura se kreće od -20 stepeni C do +35 stepeni C, sa izraženim godišnjim dobima. Najobilnije kišne padavine su u proljetnim i jesenjim mjesecima i prema zvaničim podacima kreću se od 900 litara do 950 litara na jedan metar kvadratni.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Oborci
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba607 (100,0%)652 (100,0%)175 (100,0%)127 (100,0%)
Bošnjaci599 (98,68%)602 (92,33%)1125 (71,43%)1113 (88,98%)1
Bosanci3 (0,494%)
Muslimani2 (0,329%)
Srbi1 (0,165%)43 (6,595%)10 (5,714%)7 (5,512%)
Nisu se izjasnili1 (0,165%)
Ostali1 (0,165%)6 (0,920%)4 (2,286%)
Jugoslaveni1 (0,153%)36 (20,57%)1 (0,787%)
Hrvati6 (4,724%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovna škola u Oborcima je osnovana 1956. godine. Nosila je naziv "22. decembar" do 1971. godine kada se naziv mijenja u OŠ "Dušan Dugalić". Naziv koji ima i danas dobija 1995. godine: Javna ustanova "Treća osnovna škola".

Spomenici[uredi | uredi izvor]

Kasnoantička bazilika u Oborcima proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine 26. januara 2004. godine. Bazilika je bila izgrađena na Glavici (Crkvini) maloj uzvisini pored sela. Služila je kao seoska bogomolja. Uslijed brojnih devastacija (od potrage za blagom do individualne gradnje) ostaci ove bazilike jedva su vidljivi, međutim ipak svjedoče o razvijenom naselju u kasnorimskom razdoblju.[6]

Izgrađena je krajem V ili početkom VI vijeka.[7] Dimenzije bazilike su 15,45 x 19, 72 m. Unutar bazilike pronađene su četiri zidane grobne komore.

Zaštitna istraživanja izvršio Đuro Basler 1956 i 1959. Pokretni arheološki materijal je deponiran u prostorijama Zemaljskog Muzeja u Sarajevu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 39)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
  6. ^ "Kasnoantička bazilika u Oborcima, arheološko područje". kons.gov.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.[mrtav link]
  7. ^ Pašalić, Esad, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1960

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]