Odgovorni turizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Tour to the Quebrada de las Conchas.jpg

Odgovorni turizam je splet društvenih odnosa koji se uvijek razvijaju unutar domaćinovog kulturnog habitusa i prirodnog ambijenta, što podrazumijeva uvijek iznova novi oblik gostoprimstva i u potpunosti odstranjen svaki vid odnosa superiornosti.

Uvod[uredi | uredi izvor]

U literaturi se ističe da postoje mnoge nejasnoće kada je u pitanju određivanje značenja pojma odgovorni turizam. Ove nejasnoće nastaju uslijed velikog broja područja i sektora na koje svaki turizam, pa i odgovorni, ostavlja značajan uticaj. Osim toga, razlike u tumačenju nastaju i uslijed velikog broja interesnih strana koje određuju sam sadržaj i karakter odgovornog turizma.

Odgovornog turizma nema bez primjerene turističke ponude tj. domaćina te turista na prvom mjestu. Dakle, za domaćine i za turiste značenje turizma poprima vrlo različit sadržaj. Za jedne je to istraživanje nepoznatog, a za druge osiguravanje prihoda. Za jedne rad, za druge odmor, itd.

S druge strane, sasvim je jasno da se koncept odgovornog turizma uspostavlja kao jasan prekid sa onim aktivnostima i procesima koji su dominirali turističkom industrijom sve do devedesetih godina prošlog vijeka. On jasno izdvaja sve one aktivnosti i procese koji nastaju kao rezultat promišljenog pristupa životnoj sredini i razumijevanja njenog ukupnog sklada te mogućih prijetnji narušavanju tog sklada. U krajnjoj instanci, sam odgovorni turizam nastaje kao razumijevanje da turistička industrija postaje prijetnja tom skladu.

Ono što bi bilo daleko važnije od nabrajanja normativnih principa vezanih uz odgovorni turizam jeste sam značaj i uticaj koji on može imati kao

  1. društveni odnos,
  2. odnos spram životne sredine, te kao
  3. ekonomska aktivnost.

Kako se ove tri dimenzije uvijek prepliću unutar koncepta održivog razvoja odgovorna forma turizma pruža mogućnost svakoj zajednici da razvija one aktivnosti koje bi zaista vodile zadovoljenju potreba zajednice bez uskraćivanja te mogućnosti za buduće generacije.

Odgovorni turizam kao društveni odnos[uredi | uredi izvor]

Kada je u pitanju model društvenog odnosa na kojem se insistira kroz odgovorni turizam, na prvom mjestu je potrebno istaći oživljavanje ruralnih područja, sprečavanje senilizacije sela kao i vraćanje digniteta seoskim zajednicama. U velikom broju bosanskohercegovačkih sela danas da gotovo i nema mlađe generacije, a tamo gdje i ima postoji opasnost od senilizacije u budućnosti. U tom smislu, odgovorni turizam može poslužiti kao mehanizam da do ovoga ne dođe, a sve preko razvijanja mreže aktivnosti čije bi glavne veze držali mladi ljudi.

Također je potrebno istaći i mogućnost prelaska granica koje otvara ovaj oblik turizma. Ovdje mislimo kako na administrativne granice ali i one imaginarne nastale kao rezultat dugogodišnjeg političkog inženjeringa dominantnih ideoloških aparata. Odgovorni turizam nosi potencijal ponovnog uspostavljanja onih veza koje su dugo razvijane na ovim prostorima a koje su nasilno prekinute. Odgovorni turizam nam pruža novu ideologiju razumijevanja i povezivanja ali ne u cilju povezivanja različitosti nego u cilju razumijevanja jedinstva i sklada životne sredine unutar koje su ljudski odnosi važna karika.

Odgovorni turizam kao odnos spram životne sredine[uredi | uredi izvor]

Ono što na poseban način odvaja odgovorni turizam od ostalih oblika ove grane ekonomske djelatnosti jeste odgovornost spram prirodne sredine. Odgovornost u smislu da niti jedan kontakt pojedinca ili grupe sa tom sredinom ne dovede u pitanje njen razvoj u budućnosti. Odgovornost na ovom mjestu također podrazumijeva i težnju i poduzimanje aktivnosti da se onemoguće određene prijetnje uništavanja prirodne sredine. Ono što se nameće kao pitanje jeste to da li je moguće misliti u ovom pravcu s obzirom na usporen ekonomski oporavak, političku nestabilnost i fragmentirano administrativno uređenje koje karakterišu "demokratije u nastajanju"? Dilema nastaje prije svega jer ono čemu danas svjedočimo kada je u pitanju ponašanje pojedinaca, ali i zajednica i ekonomskih subjekata, jeste tendencija da ih izrazito teške ekonomske okolnosti, kao i siromaštvo, odvode u 'neodrživo ponašanje'. Izbor je danas na strani kratkoročnih ekonomskih interesa a ne na strani dugoročne održivosti životne sredine i društveno-ekonomskog razvoja.

Nadalje, naše rijeke polako postaju samo otpadne vode našeg nemara, i zajedno sa šumama, sirovine kratkovidnih privrednih planova. Kao nikad do sada suočavamo se sa problemom očuvanja prirodnog okruženja, što je preduslov za razvoj turističke djelatnosti. Razvijanje infrastrukture koja je neophodna za razvoj odgovornog turizma spada u one aktivnosti koje bi vodile dugoročnom održivom razvoju, i svi koji prepoznaju njen značaj moraju dati prilog ovom razvoju. A zanemariti uticaj naših aktivnosti na prirodnu sredinu jednako je kao i zanemariti uticaj na naše zdravlje i kvalitet života.

Odgovorni turizam kao ekonomska aktivnost[uredi | uredi izvor]

Kada je odgovorni turizam u pitanju svakako treba naglasiti i ekonomsku dobit koja se uz njega veže. Nedvojbeno je da ona zavisi od karaktera ponude te njene promocije. Ono što je ovdje važno istaći jeste da potencijal za razvoj odgovornog turizma ne leži samo u super-atraktivnim i senzacionalnim područjima. To je baš ono što odvaja odgovorni turizam od konvencionalnog turizma. Naime, bilo koje mjesto i područje nosi turistički potencijal jer odgovorni turisti na koje računamo ne idu tragom senzacije i spektakla nego tragom upoznavanja društveno-prirodnih ambijenata koji su specifični svaki na svoj način. Posavina je ambijent koji je jednako zanimljivi i bogat kao i obronci Dinarskog masiva ili obala Jadranskog mora. Ono što ih razlikuje jeste nivo razvijenosti infrastrukture koja će podržati razvoj odgovornog turizma.

Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.

Na samom kraju, kada je u pitanju ekonomska strana odgovornog turizma, treba posebno naglasiti potencijal koji on nosi za ravnomjernu raspodjelu ekonomske dobiti. Dominantna forma turizma danas ne dozvoljava da dobit od turizma curi iz kesa velikih hotelijera, velikih operatera i vlasnika turističkih centara. Ovo se nužno mora promijeniti jer ukupan razvoj lokalnih zajednica, sela prije svega, zavisi od oslanjanja na turizam kao privrednu granu. Odgovorni turizam im daje šansu za to.

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]