Oliver Cromwell

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Oliver Cromwell
Portret Cromwella 1656.
Rođenje (1599-04-25) 25. april 1599.
Huntingdon, Engleska
Smrt3. septembar 1658(1658-09-03) (59 godina)
London, Engleska
Supružnik/ciElizabeth Bourchier (1620–1658)
Djeca9
Potpis

Oliver Cromwell (25. april 1599 – 3. septembar 1658) bio je engleski general i državnik koji je tokom Engleskog građanskog rata vodio parlament Engleske protiv kralja Karla I i vladao britanskim ostrvima kao lord protektor od 1653. do 1658. godine. Rođen je u plemićkoj porodici koja potiče od sestre ministra Thomasa Cromwella. Malo se zna o prvih 40 godina njegovog života, jer su samo četiri njegova lična pisma preživjela zajedno sa sažetkom govora koji je održao 1628. godine. Postao je puritanac nakon vjerskog preobraćenja 1630.-ih, zauzimajući općenito tolerantan stav prema mnogim protestantskim sektama svoga razdoblja. Bio je intenzivno religiozan čovjek, samozvani puritanski Mojsije, i žarko je vjerovao da Bog predvodi njegove pobjede. Izabran je za poslanika engleskog parlamenta tokom perioda kratkog (1640) i dugog (1640. - 1649.) parlamenta. Tokom Engleskog građanskog rata bio je jedan od glavnih zapovjednika vojske novog obrasca tokom poraza kraljevskih vojnih snaga.

Kao jedan od potpisnika potjernice za kraljem Karlom I 1649. godine, dominirao je kratkotrajnim Engleskim Commonwealthom kao član Krnjeg parlamenta (1649. - 1653.). Nakon preuzimanja komande nad engleskom vojskom u Irskoj 1650. godine, porazio je konfederacijsku i kraljevsku koaliciju čime je okončao Irski rat (1641. - 1653.). Nakon toga je raspustio Krnji parlament uspostavivši kratkotrajni Mali parlament na kojem je imenovan za lorda protektora Engleske (koja je u to vrijeme uključivala i Vels), Škotske i Irske. Kao vladar provodio je agresivnu i efikasnu vanjsku politiku. Umro je prirodnom smrću 1658. godine i sahranjen u Vestminsterskoj opatiji. Kada su se Rojalisti 1660. godine vratili na vlast zajedno sa kraljem Karlom II, iskopali su njegovo tijelo i odrubili mu glavu.

Cromwell je jedna od najkontroverznijih ličnosti u historiji Britanskih ostrva. Njegova tolerancija prema protestantskim sektama nije se odnosila na katolike; njegove mjere protiv katolika u Irskoj su okarakterizirane kao genocidne ili gotovo genocidne. Izabran je za jednog od deset najvećih Britanaca svih vremena u anketi BBC-a 2002. godine.

Amanet[uredi | uredi izvor]

Kip Olivera Cromwella ispred Westminstera (parlamenta) u Londonu.

Kontroverzan za života, njegov lik je i danas dvojako prihvaćen u Ujedinjenom Kraljevstvu. Jedni ga poštuju zbog političkog integriteta i parlamentarnih reformi koje su trajno otklonile moć monarhije. Njegov kip stoji u dvorištu Westminstera, britanskog parlamenta, kao vječni zaštitnik demokratije u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Cromwell je također dozvolio Jevrejima, koji su 1290. godine bili protjerani od strane Edvarda I, da se ponovo nasele u Engleskoj.

Drugi ga krive za masovne zločine tokom vojnih kampanji, pogotovo u Irskoj gdje je njegova mržnja prema katolicima prouzrokovala veliki broj žrtava. Inače, Cromwell se za vrijeme svoje vladavine potpuno oslonjao na svoja vjerska ubjeđenja, engleskog Puritanca, te je masovno proganjao katolike i aktivno podsticao Protestantske političke ciljeve[1].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Npr. britanski parlament je tek krajem 19. vijeka dozvolio nekršćanima da budu poslanici, tj. članovi parlamenta.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]