Omer-paša Latas

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Omer-paša Latas (1806. - 1871.)

Rođenje i život[uredi | uredi izvor]

Omer-paša Latas se rodio 24. septembra 1806. godine, kao Mihailo Latas, u Janjoj Gori, općina Plaški, a umro je septembra1871. godine u Istanbulu. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku školu u Gospiću i stupio u vojsku kao kadet-narednik. Prebjegao je u Bosnu 1827. godine zbog pronevjeravanja novca. U Banjoj Luci je primio islam. Odatle odlazi u Vidin gdje boravi neko vrijeme. Kada je došao u Istanbul, postao je učitelj crtanja prijestolonasljednika Abdul Medžida. Postao je pukovnik 1838. godine, a potom paša, kad je Abdul Medžid stupio na vlast. Bio je odličan vojnik. U krvi je ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala, tj. mušira. Godine 1848/49. sa Rusima okupirao Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskog begovata na čelu sa vezirom Husein-kapetan Gradaščevićem 1850. godine. Oko hiljadu najuglednijih aga i begova je pozatvarao, a oko 400 poslao okovane u Istanbul. Godine 1853. osvojio bi Crnu Goru, da to nisu spriječile Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je komandant turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). U Krimskom ratu je sa engleskim i francuskim saveznicima učestvovao u opsadi Savestopolja, te u borbama na Kavkazu. Ugušio je ustanke u Mesopotamiji. Godine 1861, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, ponovo je poslat da interveniše no do rata nije došlo zauzimanjem Velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kritu 1867. godine i pošto nije do kraja, zbog loše turske flote i nedostatka sredstava, mogao da sprovede blokadu ostrva sam se povukao 1868. godine. U Parizu je bio 1865. godine kao glavni vrhovni komandant turske vojske.

Omer-paša Latas u Bosni[uredi | uredi izvor]

Pobune bosanskih prvaka protiv osmanlijske vlasti i sporo provođenje reformi, utjecali su na odluku Porte, da u Bosanski ejalet pošalje Omer-pašu Latasa, vojskovođu sa iskustvom u gušenju pobuna u provincijama. Po dolasku u Sarajevo 1850. godine, okupio je bosanske prvake, pročitao im ferman i zatražio da reforme provedu u praksu. Bosanski ejalet su ipak zahvatili nemiri. Izbile su bune u Bosanskoj krajini, Posavini, Hercegovini i srednjoj Bosni. Sve su bile vojno ugušene,a sljedila su ubistva i progoni bosanskih prvaka. Latasova naredba o oduzimanju oružja civilnom stanovništvu izazvala je bunu u Hercegovini 1851. godine.

Život kao roman[uredi | uredi izvor]

Nobelovac Ivo Andrić u svom romanu „Omerpaša Latas“ (izdatom posthumno 1977.) obrađuje Omerpašin lik i djelo. Radnja romana je smještena u vrijeme Latasovog vojevanja u Bosni i Hercegovini [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: