Onogošt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Onogošt (Sanderua, Anderva, Nagoste, Anagastum, Onogošt, Nikšić), jest naselje, dvor u historijskoj regiji koju danas znamo kao Stara Hercegovina, te naziv za župu koje prethodi nastanku modernog Nikšića. Naziv Onogošt dolazi iz veza sa Gotima u predslavenskom vremenu.[1]

Onogošt je bio važna raskrsnica puteva od Skadra i Podgorice, Risna, Dubrovnika, Mostara i Nevesinja, te Foče i Pljevalja. Preko Onogošta išao je čuveni Zetski put koji se račvao u pravcu Drobnjaka, Ribnice i Pive. Jedne prilike je pomenut kao Onogoški put (Via Anagasti).

U Onogoštu je bio srpski car Uroš 1362., a kasnije se spominje da je Onogošt bio jedna od rezidencija srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića. Poslije 1373. Onogošt je u bosanskoj vlasti. U kasnijem vremenu područje Onogošta nije imalo raniju vojnu, upravnu i administrativnu snagu, ali je kao ekonomski važno čvorište i dalje bilo razvijano. Područje Onigošta nalazilo se u posjedu roda Kosače. Vojvoda Sandalj Hranić Kosača je u Onogoštu držao carinu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Јован Ковачевић, Од досељења Словена до краја XII вијека, у: Историја Црне Горе, Књига I, Титоград 1967, 298.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marko Vego, Naselja srednjevjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo 1957, 85.
  • Jovan Kovačević, Од досељења Словена до краја XII вијека, у: Историја Црне Горе, Књига I, Титоград 1967.