Opća hirurgija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Opća hirurgija se najviše bavi hirurgijom probavnog trakta. Od ostalih hirurških disciplina tu su ambulantne operacije koje se rade u lokalnoj anesteziji zbog kožnih tumora, žuljeva i uraslih nokata. Najčešće operacije su holecistektomija, hernioplastika i apendektomija. Povrede također rješavaju opći hirurzi. Amputacije udova zbog problema sa cirkulacijom, infekcijama ili traumom mogu obavljati hirurzi ali i ortopedi. Abdominalni hirurzi se bave uglavnom hirurgijom probavnog trakta a abdominalna hirurgija je subspecijalizacija opće hirurgije. U praksi, ako uzmemo prilike koje vladaju u Bosni i Hercegovini, operativne zahvate probavnih organa i trbušnog zida obavljaju opći hirurzi. Operacije kožnih tumora koje se izučavaju u plastičnoj hirurgiji na studijama medicine su vrlo često u domenu opće hirurgije. U ratnim uslovima opći hirurzi su često imali priliku da otvaraju grudni koš, evakuiraju krve podlive unutar lobanje (subduralni ili epiduralni hematom), liječe povrede bubrega, prelome kostiju, opekotine i druge zahvate iz domena hirurških subspecijalizacija.

Specijalizacija[uredi | uredi izvor]

Specijalizacija iz opće hirurgije traje 5 godina. Specijalizant mora obaviti specijalistički staž u koji su uključene i druge hirurške discipline (ortopedija, grudna hirurgija, neurohirurgija i urologija), transfuziologija i interna medicina, anesteziologija. U toku specijalizacije ljekari moraju obaviti programom predviđene operativne zahvate.

Specijalistički ispit[uredi | uredi izvor]

Posebno formirana komisija od entitetskih ministarstava zdravstva je zadužena da formira komisiju za provjeru znanja. Ispitivači trebaju biti iskusni hirurzi sa nastavničkim zvanjem (docent, profesor) ili u izuzetnim slučajevima magistri i primarijusi koji se posebno ističu. Ministarstva imaju unaprijed određene spiskove ispitivača.


Nedovršeni članak Opća hirurgija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.