Gračanica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Općina Gračanica)
Gračanica
Grad
Grad Gračanica
Gračanica iz zraka
Gračanica iz zraka
Službeni grb Gračanica
Grb
Grad Gračanica u Bosni i Hercegovini
Grad Gračanica u Bosni i Hercegovini
Gračanica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Gračanica
Gračanica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°42′29.1″N 18°18′37.0″E / 44.708083°N 18.310278°E / 44.708083; 18.310278Koordinate: 44°42′29.1″N 18°18′37.0″E / 44.708083°N 18.310278°E / 44.708083; 18.310278
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski
Vlada
 • GradonačelnikNusret Helić[1] (SDP)
Površina
 • Grad215,06 km2
 • Naseljeno mjesto17,67 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad45.220
 • Grad (gustoća)210,27 /km2
 • Naseljeno mjesto12.882
 • Naseljeno mjesto (gustoća)729,03 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75 320
Pozivni broj(+387) 35
Matični broj120154[2]
Matični broj grada11479
Veb-sajtgracanica.gov.ba

Gračanica je grad i naseljeno mjesto u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, te je jedan od 5 gradova u Tuzlanskom kantonu. Zahvata veći dio doline rijeke Spreče u njenom donjem toku i dio planine Trebava. Graniči sa gradom Gradačac na sjeveru, Srebrenikom na istoku te Lukavacem na jugoistoku. Granične općine sa južne i zapadne strane su Petrovo i Doboj Istok. Općina je do rata 1992–1995 pokrivala površinu od 387 km2, da bi joj nakon Dejtonskog sporazuma pripala teritorija od 216 km2. Status grada Gračanica je dobila u 2019.[3]

Historija

Sahat kula u Gračanici

Gračanica se po prvi put spominje u osmanskim izvorima 1528. godine. Naselje je pripadalo nahiji Soko, i bilo je poznato po rudniku željeza. Centar nahije Soko predstavljao je srednjovjekovni utvrđeni grad Sokol, koja se nalazi na oko 6 km udaljenosti od grada.

Naselje Gračanica je predstavljalo najveće naselje nahije Soko. Status grada (kasabe) Gračanica je stekla nešto prije 1548. godine, a do 1604. godine Gračanica je brojala deset mahala sa osam džamija i mesdžida, više kulturno-prosvjetnih ustanova, hamamom itd, te 25 registriranih esnafa. Po broju stanovnika dosegla je nivo Donje Tuzle (današnja Tuzla). Negdje krajem 17. vijeka, Ahmed-paša Budimlija, najznačajniji gračanički vakif, izgradio je čaršijsku džamiju, hamam (javno kupatilo) i sahat kulu koja je godinama prepoznatljivo obilježje gračaničke čaršije. U prvoj polovini 19. vijeka, gradačački kapetani iz porodice Gradaščević (Osman-beg, Murat-beg i Hadži Bećir-beg) osnovali su još tri značajna vakufa, te izgradili dvije medrese, više desetina dućana, hanova i drugih koristonosnih objekata.

U vrijeme austrougarske okupacije BiH 1878. godine, pred Gračanicom se odigrala jedna od najvznačajnijih bitaka, u kojoj su združene snage Bošnjaka pod komandom pljevaljskog muftije Mehmed Vehbi ef. Šemsekadića pobijedile okupatora i prisilile ga na povlačenje ka Doboju.

Tokom austrougarskog doba, Gračanica doživljava intenzivan privredni, urbani i kulturni razvoj. Izgrađen je veći broj zgrada, uređena glavna gradska ulica (čaršija), izgrađena uskotračna pruga koja je povezivala Gračanicu sa željezničkom prugom Doboj-Tuzla.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, Gračanica je izbjegla veća stradanja. Od 1943. godine do kraja rata, Gračanica je u više navrata padala u partizanske ruke i bivala ponovo zauzimana od ustaških i njemačkih snaga, pri čemu je velik broj stanovnika odlazio s partizanima. Konačno je oslobođena 7. aprila 1945. godine. Tokom pola vijeka socijalističke Jugoslavije, Gračanica doživljava intenzivan razvoj u svim poljima. Izgrađena su brojna stambena naselja i proizvodni pogoni (uglavnom lahke industrije), a od kasnih 80-tih zapaža se ubrzan razvoj malih privatnih preduzeća.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Gračanica je dala znatan doprinos odbrani zemlje. Na južnoj polovini prijeratne općine Gračanica (područje Ozrena) u jesen 1991. godine neustavno i jednostrano je proglašena nova srpska općina Petrovo. U proljeće 1992, nakon niza subverzivno-terorističkih napada u organizaciji lokalnog SDS-a, započelo je spontano samoorganiziranje građana kroz tzv. mahalske straže, zatim mobiliziranje rezervnog sastava milicije, a potom i Teritorijalne odbrane. Agresor je otpočeo ratna dejstva u maju 1992. godine, ali branitelji su mu se uspješno suprostavili, a u ljeto i jesen iste godine postigli su i značajne uspjehe oslobađanjem dva sela, Gornje Lohinje i Lendića. Do kraja godine, u Gračanici je od jedinica Opštinskog štaba TO formirana 111. brdska brigada, a potom i Operativna Grupa 2 (OG-2), na čelu koje je do početka 1995. stajao pukovnik Osman Puškar i u sastav koje su ušle još i 109. brigada (Doboj Istok) i 117. brigada (Lukavac). Osim odbrane vlastite zone odgovornosti, dijelovi jedinica OG-2 su učestvovali u borbama na drugim ratištima, od gradačačkog do olovskog i vareškog. Godine 1994. od najboljih boraca OG-2 formirana je nova 212. oslobodilačka brigada, sa komandom u Gračanici, koja se tokom iste godine istaknula u mnogim borbama, a posebno u oslobođenju važnih kota Vijenac i Vis. Početkom 1995, izvršeno je preimenovanje brigada OG-2, pri čemu 111. brdska brigada postaje 221. brigadom, a 212. 222. oslobodilačkom brigadom. OG-2 je preformirana u 22. diviziju KoV, kojoj je pored dotadašnjih brigada OG-2 pridodata i 225. brigada Banovići. Ova divizija je odigrala značajnu ulogu u borbama na ozrensko-vozućkom ratištu u jesen 1995. godine.

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gračanica imala je 59.134 stanovnika, raspoređenih u 28 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Gračanica ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Boljanić, Bosansko Petrovo Selo, Kakmuž, Karanovac, Porječina i Sočkovac, te dijelovi naseljenih mjesta: Skipovac Donji i Skipovac Gornji. Od ovog područja formirana je općina Petrovo.

Grad Gračanica

Sastav stanovništva – grad Gračanica
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba45 220 (100,0%)59 134 (100,0%)54 311 (100,0%)46 950 (100,0%)30 203 (100,0%)
Bošnjaci43 857 (96,99%)42 599 (72,04%)138 189 (70,32%)133 135 (70,58%)120 726 (68,62%)1
Bosanci377 (0,834%)
Romi257 (0,568%)24 (0,044%)1 (0,002%)
Srbi157 (0,347%)13 558 (22,93%)13 226 (24,35%)13 135 (27,98%)8 543 (28,29%)
Nisu se izjasnili137 (0,303%)
Muslimani127 (0,281%)
Bosanci i Hercegovci79 (0,175%)
Nepoznato73 (0,161%)
Hrvati72 (0,159%)132 (0,223%)135 (0,249%)199 (0,424%)171 (0,566%)
Ostali41 (0,091%)1 315 (2,224%)288 (0,530%)219 (0,466%)32 (0,106%)
Albanci24 (0,053%)20 (0,037%)10 (0,021%)6 (0,020%)
Jugoslaveni5 (0,011%)1 530 (2,587%)2 359 (4,344%)184 (0,392%)686 (2,271%)
Slovenci5 (0,011%)5 (0,009%)7 (0,015%)18 (0,060%)
Makedonci4 (0,009%)13 (0,024%)9 (0,019%)2 (0,007%)
Pravoslavci3 (0,007%)
Crnogorci1 (0,002%)50 (0,092%)45 (0,096%)8 (0,026%)
Turci1 (0,002%)
Mađari2 (0,004%)6 (0,013%)11 (0,036%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljeno mjesto Gračanica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Gračanica
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba12 882 (100,0%)12 712 (100,0%)12 103 (100,0%)9 477 (100,0%)7 656 (100,0%)
Bošnjaci12 031 (93,39%)10 282 (80,88%)19 604 (79,35%)18 225 (86,79%)15 654 (73,85%)1
Bosanci270 (2,096%)
Srbi131 (1,017%)1 169 (9,196%)1 000 (8,262%)934 (9,855%)1 394 (18,21%)
Romi109 (0,846%)
Nisu se izjasnili88 (0,683%)
Muslimani54 (0,419%)
Bosanci i Hercegovci53 (0,411%)
Hrvati49 (0,380%)47 (0,370%)67 (0,554%)99 (1,045%)126 (1,646%)
Nepoznato49 (0,380%)
Ostali22 (0,171%)314 (2,470%)104 (0,859%)71 (0,749%)16 (0,209%)
Albanci17 (0,132%)5 (0,041%)7 (0,074%)5 (0,065%)
Slovenci3 (0,023%)1 (0,008%)2 (0,021%)8 (0,104%)
Makedonci2 (0,016%)6 (0,050%)6 (0,063%)1 (0,013%)
Jugoslaveni1 (0,008%)900 (7,080%)1 284 (10,61%)98 (1,034%)443 (5,786%)
Crnogorci1 (0,008%)31 (0,256%)34 (0,359%)6 (0,078%)
Turci1 (0,008%)
Pravoslavci1 (0,008%)
Mađari1 (0,008%)1 (0,011%)3 (0,039%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gračanica". izbori.ba. Pristupljeno 15. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Gračanica, Općina (1. 4. 2019). "NIJE ŠALA: GRAČANICA POSTALA GRAD". Grad Gračanica - oficijelni web sajt grada Gračanica - dobrodošli!. Pristupljeno 19. 8. 2019.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 22. 1. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 1. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi