Oršići
| Oršić | |
|---|---|
| hrvatska plemićka porodica | |
| Država | Hrvatsko Kraljevstvo u personalnoj uniji s Ugarskom i Habsburškom Monarhijom |
| Etničko porijeklo | hrvatsko |
| Matična kuća | Oršić |
| Titule | baron (od 1675.), grof (od 1744.) |
| Osnivanje | prije 1420. |
| Osnivač | ? |
| Sadašnji rodonačelnik |
? |
Oršići Slavetićki, hrvatska plemićka porodica, prema predaji porijeklom iz starih hrvatskih rodova Lapčana i Karinjana, čiji su članovi vršili značajne državne, vojne i druge funkcije (župani, visoki oficiri), te ostavili trag i na polju kulture.
Porodična historija[uredi | uredi izvor]
U izvorima se prvi put pominju u jednoj ispravi iz Knina 1420. godine, i to na području Unca,[1] u srednjovjekovnoj hrvatskoj županiji Pset, a kao Oršići od Udrinića (danas je to naselje Drinić, jugoistočno od Bosanskog Petrovca) 1449. godine.
Sredinom 15. vijeka sele se, bježeći pred prodorom Osmanlija, na sjeverozapad, u goričku županiju (danas područje Karlovca). Godine 1487. hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin darovao je Petru Oršiću posjed Slavetić, sjeverozapadno od Jastrebarskog, po kojem su prozvani Slavetićki,[2] i on im je postao matični posjed. Na njemu su dali izgraditi utvrđeni dvorac, koji i danas postoji. Kasnije su stekli i druge posjede i dvorce, među kojima Gornju Stubicu, Gornju Bistru i Jurketinec (Varaždinska županija).
U 17. vijeku sva porodična imanja našla su se u rukama jednog jedinog Oršića, Matije, sina Stjepanova, koji je bio krajiški kapetan i svojim bogatstvom omogućio nasljednicima daljnji uspon, moć i društveni ugled.
Matijin sin Ivan Franjo Oršić, vicegeneral Karlovačkog generalata i veliki župan Modruške županije, stekao je godine 1675. titulu barona, a njegov praunuk Krsto II Oršić (1718-1782.), podmaršal habsburške carske armije, veliki župan Zagrebačke županije i prisjednik Banskog stola, dobio je 1744. godine grofovstvo. Najstariji Krstin sin Adam (1748-1820.) bio je carsko-kraljevski komornik i hroničar svoje porodice, a Adamov sin Juraj (1780-1847.) pukovnik i političar, veliki pristaša Ilirskog narodnog preporoda i uvođenja hrvatskog narodnog jezika kao zvaničnog.
Od Ivana Nepomuka, jednog od mlađih Krstinih sinova, potiču svi daljnji Oršići, čiji potomci danas žive u više zemalja svijeta.
Galerija[uredi | uredi izvor]
 Antun Oršić (*1670 - †1706), |
 Krsto II Oršić (*1718 - †1782), |
 Juraj Oršić (*1780 - †1847), |
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Bilješke[uredi | uredi izvor]
- ^ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 151.-152.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 19. 7. 2011. Pristupljeno 29. 11. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XV, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-15-8