Osječenica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Planina Osječenica

Osječenica je planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km. S njene strane se nalazi kanjon rijeke Une i njene pritoke Unca, a sa druge kraška polja: Medeno, Bjelajsko i Petrovačko. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i gotovo kilometar duga visoravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice što pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet runolist koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Izvori vode su rijetki, sa petrovačke strane najbliži izvor je Gorana, a od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je Ajzer bunar. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč (iza već spomenutih kraških polja u petrovačkoj kotlini).

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom". Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]