Otkrivenje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Otkrivanje (Otkrivenje) je zadnja knjiga Novog Zavjeta. Napisao ju je apostol Ivan, jedan od učenika Isusa.

[uredi] Sadržaj Otkrivenja

Otkrivenje je namijenjeno da podigne moral kršćana u vrijeme progonstva, te to progonstvo posmatra u svjetlu »velikoga Dana«, preuzimajući tu temu iz Staroga Zavjeta. Progonitelji Crkve, u prvom redu tadašnje Rimsko Carstvo, prikazano je kao »Zvijer« koja, na poticaj Sotone, želi nauditi Crkvi.

U uvodnom viđenju Bog Otac je prikazan kao vrhovni gospodar svemira i ljudske sudbine, a on daje Jaganjcu, koji predstavlja Krista, nalog o uništenju progonitelja. Viđenje predviđa i ratove, bolesti i glad. Božiji vjernici pritom uživaju posebnu zaštitu. Grešnike Bog ne želi uništiti, nego ih ovim zlima opominje da se obrate. Konačno, grešnici koji se ne obraćaju bivaju kažnjeni, nakon čega slijedi tužaljka nad razorenim Babilonom, koji predstavlja Rim, te pobjedna pjesma otkupljenih pravednika.

Novi krug viđenja ponovno govori o uništenju »Zvijeri« djelovanjem proslavljenoga Krista. Crkva iskušava blagostanje, nakon kojega slijedi novi napad Sotone i njegovo uništenje. Time konačno biva uspostavljeno nebesko kraljevstvo u kojem je savršena radost i u kojem je smrt uništena, a sve završava slikom novoga Jerusalema.

[uredi] Poruka Knjige vjernicima

Glavna poruka i najvažnija je, da je Bog uvijek uz one koji u njega vjeruju, te da se vjernici ne trebaju bojati zla, jer će ono na kraju ipak biti pobijeđeno.