Pančevo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pančevo
Панчево
Znamenitosti Pančeva.jpg
Prikaz Pančevo
Панчево
Grb Položaj
Grb općine PančevoПанчево
Map Serbia Blank .png
Red pog.svg
Pančevo

Osnovne informacije
Država: Flag of Serbia.svg Srbija
Okrug: Južnobanatski okrug
Općina: Pančevo
Stanovništvo: 76.203 popis (2011)
Površina: 759 km²
Gustoća: 100 stanovnika na km²
Pozivni broj: +381 013
Poštanski broj: 26 000
Administracija
Načelnik: Pavle Radanov
Web stranica:

Pančevo (srp.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Teritorijalno je sjedište istoimene općine kao i Južno-Banatskog okruga.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pančevo se prvi put spominje u 12. vijeku. U srednjem vijeku, Pančevo je pripadalo kovinskoj županiji. U tursko doba bilo je većinsko srpsko naselje. Poslije odlaska Turaka (1716.), bilo je središte okruga. Već u to doba počinje u Pančevu naseljavanje Nijemaca i traje u jačem razmjeru kroz cijelo 18. vijek. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište. Pančevo je znatno stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovini tog vijeka počinje u Pančevu u većoj mjeri naseljavanje Mađara. 8. novembra 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.

31. januara 1921. godine Pančevo je imalo 19.362 stanovnika od kojih je bilo: Srba 9.422, Mađara 887, Nijemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelika 2.500.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo zastupljena i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je također znatna, naročito svilarska. U Pančevu su dvije pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) s templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u bizantinskom stilu, sa slikarskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu ima gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom međunarodnog društva za zračni promet.

Telefonski pozivni broj za Pančevo je 013, a poštanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA".

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
  • N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
  • B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: