Panonija
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Panonija (latinski: Pannonia) je bila jedna od najvećih rimskih provincija; prostirala se na području omeđenom sa sjevera i istoka rijekom Dunav, na zapadu granicom sa keltskim kraljevstvom Norikum a na jugu granicama sa Dalmacijom i gornjom Moezijom, odnosno, prostirala se na teritoriji današnje Mađarske i dijelova Austrije, Hrvatske, Srbije, Slovenija, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Panonija je za Rim bila neobično značajna zbog svog pograničnog položaja, što je podrazumijevalo i vojni značaj, kako u borbi protiv barbara koji su napadali preko Dunava, tako i u nemirnim prilikama tokom građanskih ratova u Rimskom Carstvu.
Sadržaj |
Etimologija[uredi]
Smatra se da ime Panonije ima porijeklo u ilirskom jeziku, iz praindoeuropskog korijena "pen" - koji bi se koristio u riječima "močvara", "voda", mokro".
Predrimska Panonija[uredi]
Područje Panonije je bilo prekriveno livadama, močvarama i ritovima, naročito uz Dunav i Savu. Stanovnici Panonije pripadali su ilirskoj etničkoj grupi a tokom IV stoljeća p.n.e. dolaze i keltska plemena. Tu su bili Boji, Scordisci, Breuci, Andizeti, Amantini i drugi. Antički pisci prikazuju Panonce kao vrlo ratoboran narod, žestoke krvi i plahovite prirode. Živjeli su u teškim uslovima i bili su poznati po okrutnosti.
Rimska provincija Panonija[uredi]
Rimljani nisu Panoniju osvojili odjednom, već je taj postupak trajao preko pola stoljeća. Oktavijan je 35.-34.godine p.n.e. poveo rimsku vojsku na Panoniju ali taj ratni pohod nije potčinio Panonce pa su Rimljani morali (12.-9. p.n.e.) obnoviti rat pod vođstvom Tiberija. Rat je bio uspješno završen. Poslije drugog ustanka 6.-9. godine p.n.e. i rimske pobjede, provincija Ilirikum je podijeljena na Panoniju i Dalmaciju. Tačan datum podjele nije poznat, smatra se da se to desilo između 20. i 50. godine n.e. Blizina opasnih barbarskih plemena kao što su bili Kvadi i Markomani iziskivala je raspoređivanje velikog broja trupa (kasnije je tu bilo 7 legija) a podignuta su i brojna utvrđenja na obalama Dunava. Hadrijan je tu uspostavio i kolonije Aelia Mursia (Osijek) and Aelia Aquincum (Óbuda).
U razdoblju između 102. i 107. godine, Trajan je podelio Panoniju na Gornju Panoniju i Donju Panoniju. Prema Ptolemeju, granica se protezala između današnjeg mađarskog grada Győra do Gradiške. Kasnije, granica je pomaknuta na istok.
Sredinom V stojeća Panonija je data Hunima a nakon smrti Atile prelazila je "iz ruke u ruku": prvo Ostrogotima (456-471), pa Lombardima (530-568), Avarima (oko 560 - 800), Slavenima (koji su tu došli oko 480 a bili samostalni oko 800-900 godine), Mađarima (nakon 900.), Habsburgovcima, Osmanlijama itd.
Ekonomija[uredi]
Panonija je bila razmjerno produktivna, naročito nakon što su imperatori Probus i Galerius raskrčili velike šume. Prije toga, drvo je bilo glavni izvozni artikal. Najvažniji poljoprivredni proizvodi bili su zob i ječam od kojeg su stanovnici pripravljali vrstu piva - sabaea. Panonija je bila poznata i po svojoj rasi lovačkih pasa. Iako antički hroničari nisu pomenuli njena rudna bogatsva, vjerovatno je da se eksploatisalo željezo i srebro.
Gradovi[uredi]
Drevna naselja su se sastojala od kantona (pagi) u kojima su se nalazila sela (vici). Većina većih gradova su rimskog porijekla. Slijedi spisak naseljenih mjesta iz rimskog vremena i današnjih gradova u Panoniji:
- Acumincum (Stari Slankamen, Srbija)
- Ad Flexum (Mosonmagyaróvár, Mađarska)
- Ad Mures (Ács, Mađarska)
- Ad Novas (Zmajevac, Hrvatska)
- Ad Statuas (Vaspuszta, Mađarska)
- Ad Statuas (Várdomb, Mađarska)
- Alisca (Szekszárd, Mađarska)
- Alta Ripa (Tolna, Mađarska)
- Andautonia (Ščitarjevo, Hrvatska)
- Aqua Viva (Varaždin, Hrvatska)
- Aquae Balisae (Daruvar, Hrvatska)
- Aquincum (Óbuda, Budapest, Mađarska)
- Arrabona (Győr, Mađarska)
- Bassianae (Donji Petrovci, Srbija)
- Bononia (Banoštor, Srbija)
- Brigetio (Szőny, Mađarska)
- Burgenae (Novi Banovci, Srbija)
- Caesariana (Baláca, Mađarska)
- Campona (Nagytétény, Mađarska)
- Carnuntum (Petronell, Bad Deutsch-Altenburg, Austrija)
- Celeia (Celje, Slovenija)
- Certissa (Đakovo, Hrvatska)
- Cibalae (Vinkovci, Hrvatska)
- Cirpi (Dunabogdány, Mađarska)
- Contra-Aquincum (Budimpešta, Mađarska)
- Contra Constantiam (Dunakeszi, Mađarska)
- Lugio (Dunaszekcsõ, Mađarska)
- Cuccium (Ilok, Hrvatska)
- Cusum (Petrovaradin, Srbija)
- Gerulata (Rusovce, Slovačka)
- Gorsium-Herculia (Tác, Mađarska)
- Intercisa (Dunaújváros, Mađarska)
- Iovia or Iovia Botivo (Ludbreg, Hrvatska)
- Lussonium (Dunakömlőd, Mađarska)
- Marsonia (Slavonski Brod, Hrvatska)
- Matrica (Százhalombatta, Mađarska)
- Morgentianae (Tüskevár(?), Mađarska)
- Mursa (Osijek, Hrvatska)
- Mursella (Mórichida, Mađarska)
- Neviodunum (Drnovo, Slovenija)
- Poetovio (Ptuj, in present-day Slovenia)
- Quadrata (Lébény, Mađarska)
- Rittium (Surduk, Srbija)
- Sala (Zalalövő, Mađarska)
- Saldae (Brčko, Bosna i Hercegovina)
- Savaria or Sabaria (Szombathely, Mađarska)
- Scarbantia (Sopron, Mađarska)
- Serbinum or Servitium (Gradiška, Bosna i Hercegovina)
- Singidunum (Beograd, Srbija)
- Sirmium (Sremska Mitrovica, Srbija)
- Siscia (Sisak, Hrvatska)
- Solva (Esztergom, Mađarska)
- Sopianae (Pécs, Mađarska)
- Taurunum (Zemun, Srbija)
- Ulcisia Castra (Szentendre, Mađarska)
- Valcum (Fenékpuszta, Mađarska)
- Vindobona (Beč, Austrija)
Napomene[uredi]
- Prije oko 66 miliona godina okean Tetis prekrivao je dio Evrope i Sredozemnog mora a prije 24 - 20 miliona godina uslijed jakih tektonskih pomjeranja izdigli su se masivi Alpa, Dinarida i Karpata. To je uzrokovalo da dotadašnji jezerski sistemi koji su se nalazili u Panonskom bazenu bili su prekriveni morskom vodom. To more se zvalo Paratethys, odnosno Panonsko more. Nakon što se Panonsko more isušilo ostala je današnja Panonska nizija.
Također pogledajte[uredi]
Izvori i vanjski linkovi[uredi]
- Radomir Popović, Rano hrišćanstvo u Panoniji, Vojvođanski godišnjak, sveska I, Novi Sad, 1995.
- Petar Milošević, Arheologija i istorija Sirmijuma, Novi Sad, 2001.
- Panonija
- Panonija
- Panonija
- Karta Panonije
- Karta Panonia
- Slike iz zraka: Aquincum - Budimpešta - Mađarska
- Slike iz zraka: Gorsium - Tác - Mađarska
|
|||||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
