Panonija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Rimska Imperija u vrijeme vladavine Hadrijana (vladao 117-138. godine); u srednjem toku rijeke Dunav je Pannonia Superior ("gornja", Austrija/Slovenija) i Pannonia Inferior ("donja", Mađarska) i dvije rimske legije raspoređene 125. godine
Karta Panonije sa Rimskim naseljima

Panonija (latinski: Pannonia) je bila jedna od najvećih rimskih provincija; prostirala se na području omeđenom sa sjevera i istoka rijekom Dunav, na zapadu granicom sa keltskim kraljevstvom Norikum a na jugu granicama sa Dalmacijom i gornjom Moezijom, odnosno, prostirala se na teritoriji današnje Mađarske i dijelova Austrije, Hrvatske, Srbije, Slovenija, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Panonija je za Rim bila neobično značajna zbog svog pograničnog položaja, što je podrazumijevalo i vojni značaj, kako u borbi protiv barbara koji su napadali preko Dunava, tako i u nemirnim prilikama tokom građanskih ratova u Rimskom Carstvu.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da ime Panonije ima porijeklo u ilirskom jeziku, iz praindoeuropskog korijena "pen" - koji bi se koristio u riječima "močvara", "voda", mokro".

Predrimska Panonija[uredi | uredi izvor]

Područje Panonije je bilo prekriveno livadama, močvarama i ritovima, naročito uz Dunav i Savu. Stanovnici Panonije pripadali su ilirskoj etničkoj grupi a tokom IV stoljeća p. n. e. dolaze i keltska plemena. Tu su bili Boji, Scordisci, Breuci, Andizeti, Amantini i drugi. Antički pisci prikazuju Panonce kao vrlo ratoboran narod, žestoke krvi i plahovite prirode. Živjeli su u teškim uslovima i bili su poznati po okrutnosti.

Rimska provincija Panonija[uredi | uredi izvor]

Položaj provincije Panonija u Rimskoj Imperiji

Rimljani nisu Panoniju osvojili odjednom, već je taj postupak trajao preko pola stoljeća. Oktavijan je 35.-34. godine p. n. e. poveo rimsku vojsku na Panoniju ali taj ratni pohod nije potčinio Panonce pa su Rimljani morali (12.-9. p. n. e.) obnoviti rat pod vođstvom Tiberija. Rat je bio uspješno završen. Poslije drugog ustanka 6.-9. godine p. n. e. i rimske pobjede, provincija Ilirikum je podijeljena na Panoniju i Dalmaciju. Tačan datum podjele nije poznat, smatra se da se to desilo između 20. i 50. godine n. e. Blizina opasnih barbarskih plemena kao što su bili Kvadi i Markomani iziskivala je raspoređivanje velikog broja trupa (kasnije je tu bilo 7 legija) a podignuta su i brojna utvrđenja na obalama Dunava. Hadrijan je tu uspostavio i kolonije Aelia Mursia (Osijek) and Aelia Aquincum (Óbuda).

U razdoblju između 102. i 107. godine, Trajan je podelio Panoniju na Gornju Panoniju i Donju Panoniju. Prema Ptolemeju, granica se protezala između današnjeg mađarskog grada Győra do Gradiške. Kasnije, granica je pomaknuta na istok.

Sredinom V stojeća Panonija je data Hunima a nakon smrti Atile prelazila je "iz ruke u ruku": prvo Ostrogotima (456-471), pa Lombardima (530-568), Avarima (oko 560 - 800), Slavenima (koji su tu došli oko 480 a bili samostalni oko 800-900 godine), Mađarima (nakon 900.), Habsburgovcima, Osmanlijama itd.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Panonija je bila razmjerno produktivna, naročito nakon što su imperatori Probus i Galerius raskrčili velike šume. Prije toga, drvo je bilo glavni izvozni artikal. Najvažniji poljoprivredni proizvodi bili su zob i ječam od kojeg su stanovnici pripravljali vrstu piva - sabaea. Panonija je bila poznata i po svojoj rasi lovačkih pasa. Iako antički hroničari nisu pomenuli njena rudna bogatsva, vjerovatno je da se eksploatisalo željezo i srebro.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Mapa prikazuje približan razmještaj plemena koja su naseljavala Panoniju prije rimskih osvajanja.
Fotografija snimljena iz zraka: Gorsium - Tác - Mađarska
Fotografija snimljena iz zraka: Aquincum - Obuda, Budimpešta, Mađarska

Drevna naselja su se sastojala od kantona (pagi) u kojima su se nalazila sela (vici). Većina većih gradova su rimskog porijekla. Slijedi spisak naseljenih mjesta iz rimskog vremena i današnjih gradova u Panoniji:

Napomene[uredi | uredi izvor]

  • Prije oko 66 miliona godina okean Tetis prekrivao je dio Evrope i Sredozemnog mora a prije 24 - 20 miliona godina uslijed jakih tektonskih pomjeranja izdigli su se masivi Alpa, Dinarida i Karpata. To je uzrokovalo da dotadašnji jezerski sistemi koji su se nalazili u Panonskom bazenu bili su prekriveni morskom vodom. To more se zvalo Paratethys, odnosno Panonsko more. Nakon što se Panonsko more isušilo ostala je današnja Panonska nizija.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: