Panonska nizija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pejzaž Panonske nizije u blizini Novog Sada u Vojvodini

Panonska nizija je ravnica u centralnoj Evropi.

Nizija zauzima sjeverni ravničarski dio Srbije i obuhvata ravnicu Vojvodine (Srijem, Banat, Bačka) i uski pojas južno od Dunava i Save. Najveći dio Panonske nizije leži ispod 200 m nadmorske visine, a monotoniju ravnice ublažavaju ostrvske planine, aluvijalne ravni, lesne zaravni i pješčare.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Panonska nizija

Slijedeće države obuhvataju Panonsku niziju:

Ostrvske planine[uredi | uredi izvor]

Ostrvske planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase tj. unutrašnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljaca, mezozojskog krečnjaka itd. Padine Fruške gore i Vršačkih planina izgrađeni su od organskih neogenih sedimenata i pleistocijenih naslaga lesa. Javljaju se u Panonskom bazenu, a to su sljedeće planine: Fruška gora, Vršačke planine, Cer, Avala, Kosmaj, Bukulja, Venčac, Rudnik, Gledićke planine, Juhor.

Aluvijalne ravni[uredi | uredi izvor]

Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.

Lesne zaravni[uredi | uredi izvor]

Farma u Mađaskoj u Panonskoj niziji

Lesne zaravni su eolski elementi reljefa u dnu Panonskog bazena. Nastale su tokom pleistocena prenosnom snagom vjetra. U Panonskom bazenu javlja se više lesnih zaravni. To su: Srijemska (od Zemuna do Vukovara, prekriva južne padine Fruške gore); Bačka (južno od Bačke pješčare, između Dunava, Tise i Bačkih kanala); Titelska (sjeverno od ušća Tise u Dunav); Banatska (sa svih strana opkoljava Banatsku peščaru).Od ovih lesnih zaravni mogla se utvrditi prelesna topografija. Srijemska lesna zaravan je navejana oko Fruskogordkog grebena. Na južnom obodu baČke lesne zaravni u Novom Sivcu les je u nižim dijelovima glinovit a jugoistočno od Starog Sivca pjeskovit. Lesne zaravni su formirane za vrijeme glacijalnih stanja i to u zimskim vremenima. Velike panonske rijeke taložile su pijesak i mulj u svojim koritima dok su u jesen i zimu vjetrovi raznosili pijesak i mulj stvarajući lesne zaravn. Zime glacijalnih perioda bile su siromašne snijegom, to je bio poseban slučaj u niskim depresijama koje su bile opkoljene visokim planinama. Lesne zaravni su nastale eolskom akumulacijom tako da su u osnovi eolski oblici.

Pješčare[uredi | uredi izvor]

Pješčare su, kao i lesne zaravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom. P,eščare su: Banatska (južni Banat); Bačka (od Subotice do Baje, Segedina i Budimpešte); Ramsko-golubačka (ispred ulaza Dunava u Đerdap).

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]