Panteon (Pariz)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Panteon (od gr. Πάνθειον - pantheion; pan - sve + theos - božanski), "sve božije", hram posvećen svim bogovima. U mnogim religijama u slavu bogova podizali su se hramovi. Hramovi su bili mjesta na kojima su se prinosile žrtve bogovima, vršile molitve i ceremonije. Hramovi koji su bili posvećeni svim bogovima nose naziv panteon. Panteoni su tipični za politeizam. U savremenom dobu, panteon označava mjesto gdje se sahranjuju zaslužne ličnosti.

[uredi] Panteon u Parizu

Panteon je i građevina podignuta u Latinskoj četvrti u Parizu, Francuska. Temelji su postavljeni 1758. godine a radovi završeni 1789. godine. Prvobitno je to bila crkva ali je ova struktura do danas pretrpjela mnogo promjena u pogledu namjene. Sada se koristi za liturgije i kao grobnica zaslužnih građana.

Posto je završen u vrijeme početka francuske revolucije, nova revolucionarna vlada odlučila je da Panteon pretvori u mauzolej u kome će se sahranjivati značajni francuski građani.

Fizičar Léon Foucault je u pariškom Panteonu pokazao da se planeta Zemlja okreće oko svoje osi, izvršivši experiment sa 67 metarskim klatnom (Fukoovo klatno) obješenim ispod kupole.

U Panteonu su sahranjeni ili naknadno prenešeni posmrtni ostaci velikih francuskih filozofa, književnika, naučnika i drugih: Voltaire, Jean Jacques Rousseau, Victor Hugo, Émile Zola, Pierre Curie, Marie Sklodowska-Curie.