Partenon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Parthenon, zapadna strana.

Partenon (starogrčki: Παρθενών) je antički hram posvećen boginji Ateni izgrađen u V stoljeću p. n. e. na atinskoj akropoli. Spada među najpoznatije preostale građevine antičke Grčke i kvintesencijalan je primjer njene umjetnosti i arhitekture. Jedan je od najvažnijih simbola Atine i Grčke već više od dva milenija i spada u kategoriju spomenika svjetske kulturne baštine.

Ime[uredi | uredi izvor]

Južna strana Partenona (vidi se i materijal koji se koristi za rekonstrukciju.

Hram je dobio ime po Fidijinom kipu boginje Atene nazvanom "Atena Parthenos" (Djevica Atena) koji se nalazio u njegovoj središnjoj prostoriji. Epitet "parthenos" božica Atena je dobila po zavjetu koji je dala ocu Zeusu kojim se zaklela da nikada neće imati ljubavnika, i zato su djevičanstvo i seksualna suzdržanost neke od njenih osobina koje su se u njenom kultu štovale.

Historija Partenona[uredi | uredi izvor]

Hram je izgrađen u Perikleovo doba, od mramora, na temeljima prijašnja dva hrama na istom mjestu u V stoljeću p. n. e., kao građevina u dorskom stilu. Njegovu izgradnju predvodio je Fidija.

U VI stoljeću n. e. Partenon je postao crkva posvećena Djevici Mariji. Polovinom XV stoljeća n. e. Atinu su zauzeli Turci, a Partenon pretvorili u džamiju. Jedno vrijeme služio je kao skladište baruta za vojne potrebe. Partenon je djelomično uništen 1687. godine kada ga je pogodio mletački topovski projektil.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tlocrt Partenona.

Partenon (448-432. godine p. n. e.) arhitekata Iktina i Kalikrata je najveći i najraskošniji 'dorski hram na području današnje Grčke. Iktin je sačinio nacrte a Kalikrat je bio preuzeo vođenje gradnje. Na prostranom kamenom podnožju od tri stepenice, čija je gornja površina oko 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 metara dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajali su se među najveće kiparske radove na svijetu. U unutrašnjosti, iznad tamnocrvenih zidova, nalatio se obojeni drveni kasetirani strop. U središtu hrama nalazio se 13 m visoki Fidijin kip boginje Atene. Kip je bio sačinjen u tzv. krizelefantijskoj tehnici (od gr. χρυσός, chrysós - zlato, i ελεφάντινος, elephántinos - slonovača) od zlata i slonove kosti; 7,5 mm debele zlatne ploče mogle su se skidati da bi se provjeravala težina, tako su nakon mjerenja 433. godine p. n. e. Fidiju bili okrivili da je sebi uzeo dio zlata.

Partenon je najbolji primjer hrama dorskog reda:

  • uzdužna građevina od dvije prostorije i vanjskog pravokutnog omotača od stupova; na podnožju sa stubištem dižu se stupovi sastavljeni od valjkastih tambura s žljebovima (kanelure), te kapitelom sastavljenim od ehinusa (kružni jastučić) i abakusa (kvadratne ploče);
  • stupovi nose gredu (arhitrav), a iznad arhitrava je friz sastavljen od triglifa (tri okomite linije) i metopa (reljefno obrađene ploče);
  • iznad friza je vijenac koji na pročelju hrama uokviruju zabatni trokut (timpan).
  • cijeli hram napravljen je od mramornih blokova koji priliježu jedan na drugi bez veziva; gdje je bilo potrebno blokovi su vezani metalnim zakovicama.
  • Krov je bio dvoslivni (na dvije vode) i pokriven crijepom napravljenim od crvenih rožnjača (gredica), a drvene grede korištene su i za tavanice.

Partenon dominira atinskom Akropolom i smatra se za najskladniju je građevina svih vremena. Odnosi visine njenih dijelova na pročelju - stupovlja (A-B) i vijenca (B-C) u istom su odnosu u kojem se odnosi stupovlje prema cjelini (A-C). BC : AB = AB : AC – savršeni omjer, tzv. zlatni rez.

Partenon je skladan i zbog toga što su Grci za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. Antičko načelo: Čovjek je mjerilo stvari! doživljava svoje uobličenje u grčkom hramu. Na Partenonu je ispravljena i optička iluzija sužavanja dugih građevina po sredini tako što su na sredini malo približili i izvukli stupove u prostor.

Lawrence Alma-Tadema, Fidija pokazuje Partenonski friz svojim prijateljima, 1868, ulje na platnu, 72 x 110.5 cm, Umjetnička galerija, Birmingham.
Lapit i Kentaur, metopa s južne strane Partenonskog friza, mramor, 1,35 m visoka, Britanski muzej, London.

Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu (zabatne figure i friz) vjerovatno je djelo kolektivnog rada radionice kipara Fidije, izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom. Reljefi i skulpture s Partenona predstavljaju: Gigantomahiju (bitka bogova s titanima); Borbu Atinjana s kentaurima i Amazonkama; Trojanski rat i Povorku panatenejskih svečanosti.

Zajednička tema svih metopa bila je pobjeda Grka i bogova nad njihovim ljudskim i mitološkim neprijateljima, a svaka metopa prikazivala je drugu scenu i sastojala se od dvije figure u visokom reljefu. Metope na istočnoj strani prikazivale su Gigantomahiju, na južnoj Kentauromahiju, na zapadnoj Amazonomahiju i na sjevernoj scene iz Trojanskog rata. Cijeli je središnji dio sjevernih metopa uništen. S lijeva na desno na metopama su prikazani Helios, zatim ljudi koji silaze s brodova i naoružavaju se. Tri metope prikazuju bogove i božice, a krajnja metopa prikazuje Selenu koja silazi na svom konju.

Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u originalu, a njihovi dijelovi nalaze se u muzejima u Ateni i Londonu (kao Elgin marbles u Britanskom muzeju). Metope s istočne, zapadne i južne strane nalaze se u Atini dok se dio sjevernih nalazi u Londonu, dio u Parizu i dio u Ateni.

Dijelovi[uredi | uredi izvor]

  • Peripterij:

Osam stupova u širini, a sedamnaest u dužini.

  • Stilobat:

Najviši stepenik na kome počivaju stupovi.

  • Stupovi:

Dorski: kanelirani, a stoje na stilobatu.

  • Kapitel:

Dorski kapitel, sastoji se od ehina (donja ploča u obliku krnjeg stošca) i abaka (pravokutne ploče između arhitrava i ehina).

  • Arhitrav:

Čine ga 7 greda,koje se spajaju na kapitelu svakoga stupa.

  • Friz:

Sastoji se od triglifa (tri okomita žlijeba) i 92 metope s reljefima. Na istočnoj strani hrama prikazana je posljednja borba između olimpijskih bogova i divova (gigantomahija), na južnom frizu prikazana je borba Lapita i kentaura (kentauromahija). Zapadni friz (koji je potpuno izgubljen) prikazivao je legendarni napad Amazonki na Atenu (amazonomahija), a na slabo očuvanom sjevernom frizu prikazani su prizori iz Trojanskog rata, najvjerojatnije njeno razaranje.

  • Zabat:

Sa prednje strane kipovi ljudi podešeni prema trokutastom obliku zabata.

  • Krov:

Pokriven crijepom.

Replika u Nashvilleu u SAD-u[uredi | uredi izvor]

Replika Partenona u Nashvilleu, Tennessee, SAD.

Replika Partenona u originalnim dimenzijama zajedno sa skulpturom Athene Parthenos nalazi se u gradu Nashvilleu, u američkoj saveznoj državi Tennessee. Izgrađen je 1897. godine za potrebe Svjetske izložbe.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: