Pazin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pazin

Pazin je grad u središnjoj Istri koji ima 5000 stanovnika. Stari dio smjestio se u kotlini, dok se noviji dio razvio na ravnici. Ima mnoge prirodne ljepote (Pazinska jama, ponor Pazinčice) i spomenike kulture kao što je srednjovjekovni Kastel. Zimi su jutarnje temperature niske, dok su popodnevne nešto ugodnije. Ljeti u Pazinu tokom dana bude jako toplo. Prosječno je jedna sedmica sa snježnim pokrivačem.

Stari dio grada je smješten nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog geografskog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre putevima povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje sa Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

Grad Pazin se prvi put spominje 983. kao tzv. Pazinska tvrđava (castrum Pisinium). Od 12. vijeka je Pazin središte Pazinske grofovije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. je Austrija Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga.

U drugoj polovici 19. vijeka Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije su ukinute kada je nakon prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, nakon što je Italija kapitulirala, Pazin su u septembru 1943. zauzeli istarski partizani. U tom gradu je Pokrajinski NOO za Istru donio odluku kojom se Istra priključuje Hrvatskoj i Jugoslaviji. Ta je odluka godine 1947. potvrđena Pariškim mirovnim ugovorom.

Nakon što je Hrvatska 1991. godine postala nezavisna, Pazin, iako je po ekonomskoj snazi zaostajao za Pulom, je određen za sjedište Istarske županije dijelom iz historijskih razloga, a dijelom i zato jer je predstavljao jedinu istarsku općinu u kojoj je na prvim izborima 1990. godine vlast osvojila hrvatska nacionalistička stranka HDS, režimu Franje Tuđmana bliža od SDP i IDS.

Grad Pazin sastoji se od 18 naselja (stanje 2006), to su: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol, Zarečje i Lindarski Katun.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: