Petar Pejčinović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Pejčinović
Rođenje (1905-05-05) 5. maj 1905.
Vareš, Bosna i Hercegovina
Smrt20. oktobar 1992(1992-10-20) (87 godina)
Sarajevo, Republika Bosna i Hercegovina
NacionalnostBosanac
Zanimanjeklasični filolog

Petar Pejčinović, klasični filolog (19051992).

Petar Pejčinović rođen je u Varešu. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a klasičnu gimnaziju kod franjevaca u Visokom 1924. Poslije četiri godine studija završio je Teološki fakultet u Londonu. Zatim je završio studij jugoslovenske književnosti i latinski jezik na univerzitetima u Zagrebu i Beogradu (1933).

Radio je kao profesor u Visokom, Kragujevcu, Beogradu i Sarajevu. Priključuje se partizanima 1944, a poslije kraja Drugog svjetskog rata radi u sarajevskim srednjim školama. Nakon osnivanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu, izabran je za predavača 1950, pa za docenta 1960, a 1965. je izabran za vanrednog profesora za oblast latinski jezik i književnost. Radio je na Odsjeku za historiju i Odsjeku za romanistiku. Penzionisan je 1974.

Proučavao je Kvintilijana, antičku gramatičku teoriju i klasični izgovor latinskog jezika. Sastavio je više udžbenika latinskog jezika za srednje škole. Preveo je više djela sa latinskog te nekoliko Plutarhovih eseja.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Initia Latina, Sarajevo 1955. i Sarajevo 1957.
  • Vox Latina, Sarajevo 1956. i Sarajevo 1957.

Prevedene knjige[uredi | uredi izvor]

  • Poggia Bracciolini, Liber Facetiarum, Sarajevo 1962.
  • Ciceron, De finibus bonorum et malorum (O krajnostima dobra i zla), Veselin Masleša, Sarajevo 1975.
  • Teofrast, Karakteri, Veselin Masleša, Sarajevo 1975.
  • Kvintilijan, De institutione oratoria (Obrazovanje govornika ), Veselin Masleša, Sarajevo 1976, 1985.
  • Filip Hiti, Istorija Arapa, Veselin Masleša, (prijevod sa engleskog), Sarajevo 1967, 1973, 1988.
  • Arthur Ewans, Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu u vrijeme ustanka, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.

Literatura[uredi | uredi izvor]