Petar Zrinski

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Petar Zrinski
Example alt text
Hrvatski političar, vojskovođa i pjesnik
Rođenje 6 jun 1621.
Vrbovec, Hrvatska
Smrt 30. april 1671.
Bečko Novo Mjesto, Austrija

Grof Petar Zrinski (Vrbovec, 6. juni 1621. - Bečko Novo Mjesto, 30. april 1671. godine) je bio hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik, član plemićke porodice Zrinski.

Nakon smrti Nikole Zrinskog hrvatskim banom postaje njegov mlađi brat Petar Zrinski, ali službeno tek u godini 1668. zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkog dvora. Petar Zrinski je također bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a naročito kad je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1.400 vojnika, te kad je sa svojih 2.500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10.000 vojnika. Koliko je bio sjajan ratnik i velik junak, najbolje govori podatak da je kralj nazvao Petra "štitom kršćanstva i strašilom Turaka". Dvorac Zrinskih se nalazi u Čakovcu (Međimurska županija).

Petar Zrinski je zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom nastavio borbu za prava Hrvatske koju je započeo njegov brat Nikola, pa se tako povezao s glavnim mađarskim vođama. Kada je, 1666. godine, umro Lippay, a 1667. godine ugarski palatin Franjo Wesseleny, hrvatsko-ugarski savez se potpuno raspada zbog različitih ideja i načina vođenja urote.

Ubrzo je i bečki dvor, koji je provodio centralizam i apsolutizam ne mareći za prava hrvatskog naroda i obaveze potpisane Pactom Conventom iz 1102. godine, sve saznao zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Tako su nakon dugotrajne istrage u Bečkome Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 30. aprila 1671. bili osuđeni i pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, te Franjo Nadasdy i Erazmo Tattenbach, na zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti, te čitave Evrope. Njegova žena Katarina Zrinski također biva zatvorena, te umire umno poremećena, zatvorena u Grazu, 16. novembra 1673. godine. Pismo Petra Zrinskog napisano ženi Katarini je jedno od najljepših pisama tog doba.

Nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana strvinari iz Beča (Wien) potpuno su opljačkali i uništili dvije najslavnije porodice u hrvatskoj historiji. Petrov jedini sin, Ivan Antun, koji je u vrijeme urote protiv Bečkog dvora, vođene od strane njegova oca, bio još dijete, uhapšen je 1683. godine, optužen za veleizdaju i nakon dvadeset godina tamnice umro kao posljednji izdanak plemićke porodice Zrinski. Petrova kćerka Jelena, koja se udala za mađarskog plemića Franju Rakocija, borila se zajedno s mužem za mađarsku nezavisnost.

Mletački poslanik nakon smaknuća u Bečkome Novom Mjestu zapisuje: "Ovo je kraj dviju najuglednijih obitelji živućeg svijeta. Osobito Zrinski bijaše cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova dade njegov rod u Hrvatskoj."[citat potreban]

Petar Zrinski

1907. godine "braća hrvatskog zmaja" su pronašli kosti hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana, a 1919. godine hrvatski rodoljubi su njihove ostatke prenijeli i sahranili u zagrebačku katedralu.

Još ranije, hrvatski istraživač Vladimir Lerman za vrijeme ekspedicije u Kongu 1882. otkriva na rijeci Couilou (Kwil) vodopade kojima nadjenjuje ime Zrinski vodopadi, (Zrinski chutes), koje nose i danas.

Wikizvor
Wikizvor: Pismo Petra Zrinskog

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: