Petar i Nikola Pavlović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vojvoda Petar II i knez Nikola Pavlović-Radenović pripadaju posljednjim predstavnicima vlastelinske loze Pavlovići.

Petar II i Nikola su sinovi vojvode Radoslava Pavlovića i braća vojvode Ivaniša Pavlovića. Poslije smrti vojvode Ivaniša Pavlovića, novembra 1450, vodstvo u porodici i rodu preuzeli su njegova mlađa braća vojvoda Petar i knez Nikola Pavlović. Braća se većinom javljaju zajedno kao politički izraz porodice, ali po tituli jasno je da je odgovornost i vodstvo bilo u rukama vojvode Petra. Njihova uloga u političkom životu srednjovjekovne Bosne nije bila značajna. Bili su u sjeni i pod potpunim utjecajem svoga ujaka hercega Stjepana Vukčića Kosače.[1]. Braća Petra i Nikola su značajno uz Stjepana Vukčića u njegovom sukobu sa Dubrovnikom oko Konavala 1451-1454. Poslije završetka ovog sukoba Pavlovići su uspostavili ranije dobre odnose sa Dubrovčanima. To je bilo važno zbog trgovačkog prometa koji je iz Dubrovnika išao preko posjeda Pavlovića a i zbog konavoskog tributa i uložene imovine Pavlovića u Dubrovniku.[2]. Vojvoda Petar Pavlović prisutan je na krunisanju posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića 1461.[3].

Osmanskim osvajanjem Bosne 1463. među prvima na udaru bili su posjedi porodice Pavlovića. Donedavno se smatralo da je neko od loze ove porodice uspio da preživi ovaj osmanski napad.[4]. Ta misterija je riješena. Vojvoda Petar i knez Nikola Pavlović bili su značajno uz bosanskog kralja nasuprot Osmanlija i njihovo stradanje prilikom osmanskog osvajanja bilo je planirano i neizbježno. Očuvani izvori Pavloviće poslije osmanskog prodora više ne spominju među živima.[5].

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju 17, Sarajevo 1980.
  • Esad Kurtović, Posljednji Pavlovići u naučnom opusu Borisa Nilevića, Historijska traganja 5, Sarajevo 2010.
  • E. Kurtović, Sudbina Pavlovića u odnosima Bosne i Osmanlija, „Пад Босанског краљевства 1463. године“, Историјски институт Београд-Филозофски факултет Сарајево-Филозофски факултет Бања Лука, Зборник радова 29, Београд – Сарајево – Бања Лука, 2015.


  1. ^ Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi Instituta za istoriju 17, Sarajevo 1980, 61-62.
  2. ^ Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 63.
  3. ^ Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 65.
  4. ^ Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, 66-7.
  5. ^ Esad Kurtović, Posljednji Pavlovići u naučnom opusu Borisa Nilevića, Historijska traganja 5, Sarajevo 2010, 159-162; Isti, Sudbina Pavlovića u odnosima Bosne i Osmanlija, „Пад Босанског краљевства 1463. године“, Историјски институт Београд-Филозофски факултет Сарајево-Филозофски факултет Бања Лука, Зборник радова 29, Београд – Сарајево – Бања Лука, 2015, 24-25.