Pitaja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Pitaja
Presjek ploda pitaje
Presjek ploda pitaje
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Caryophyllales
Porodica Cactaceae
Rod Stenocereus, Hylocereus

Pitaja (lat. Hylocereus undatus) ili zmajsko voće je biljka iz porodice kaktusa. Porijeklom je iz Srednje Amerike, odakle je prenesena u ostale krajeve svijeta. Danas se aktivno uzgaja i u zemljama Istočne i Jugoistočne Azije kao što su Kambodža, Tajland, Tajvan, Malezija, Vijetnam[1], Šri Lanka, Filipini, Indonezija i Bangladeš. U Vijetnamu se uzgaja zahvaljujući Francuzima, koji su je donijeli u 19. vijeku.[2] U ovoj državi je smatraju autohtonom vrstom, naročito sortu sa bijelim mesom.

Zahvaljujući svojim krupnim i atraktivnim cvjetovima bijele boje, koji cvjetaju noću, pitaja je poznata i pod nazivima "mjesečev cvijet" ili "gospa od noći". Tokom cvjetanja, biljka proizvodi slatkast miris. Biljka u prosjeku ima 4 do 6 plodnih ciklusa u godini. Plod može biti ovalnog, eliptičnog ili kruškolikog oblika. Upadljivog je izgleda i ružičaste boje spolja, dok je meso obično bijele ili crvene boje sa crnim sjemenkama. Voćka teži od 150 do 600 grama, a ponekad može doseći i do jednog kilograma.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Postoje tri vrste slatke pitaje, sve sa kožastom, pomalo lisnatom korom:

  • Hylocereus undatus (bijela pitaja) je voće sa crvenom korom i bijelim mesom. Ovo je najčešća vrsta zmajskog voća.
  • Hylocereus costaricensis (crvena pitaja) ima crvenu koru i crveno meso.
  • Hylocereus megalanthus (žuta pitaja) ima žutu koru i bijelo meso.

Uzgoj[uredi | uredi izvor]

Plodovi pitaje

Nakon što se detaljno očisti od pulpe, sjeme se suši i skladišti. Sjemenke rastu dobro u kompostu ili mješavini zemlje za saksije čak i kada se uzgaja kao sobna biljka. Počinje klijati obično nakon 11 do 14 dana ukoliko je plitko posađeno. S obzirom da je riječ o kaktusima treba povesti računa da se ne pretjera sa zalijevanjem. Kako rast biljke napreduje, budući da se radi o penjačici, zahtijevati će potporu uz koju se može penjati.

Pitaja cvjeta preko noći i najčešće vene ujutro.[3] Ona se oslanja na noćne oprašivače poput šišmiša ili moljaca za oplodnju. Samooprašivanje neće proizvesti plodove kod nekih vrsta, i dok je ukrštanje rezultiralo sa nekoliko "samooprašujućih" vrsta, ukršteno oprašivanje sa drugim varijetetima biljke povećalo je broj i kvalitet plodova. Ovo ograničava mogućnosti uzgoja biljke kod kuće. Međutim, biljke mogu cvjetati između tri i šest puta godišnje, zavisno od uslova uzgoja. Kao i kod drugih kaktusa, ukoliko se otkine zdrav dio biljke, on se može koristiti kao pelcer i postati nova biljka.

Biljka može izdržati temperature do 40 °C, kao i veoma kratke periode smrzavanja, ali neće preživjeti dugotrajno izlaganje temperaturama mržnjenja. Hylocereus se prilagodio na život u suhoj tropskoj klimi sa umjerenom količinom padavina. Zmajsko voće rađa na kaktusolikim stablima 30-50 dana nakon cvjetanja, a može imati i 5-6 ciklusa berbe godišnje. Neke farme u Vijetnamu proizvedu 30 tona voća po hektaru svake godine.[4]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Uzgoj pitaje u Vijetnamu
  2. ^ Porijeklo i botaničke činjenice o Pitaji
  3. ^ Boning, Charles R. (2006). Florida’s Best Fruiting Plants: Native and Exotic Trees, Shrubs, and Vines. Sarasota, Florida: Pineapple Press, Inc. p. 185. ISBN 1-56164-372-6.
  4. ^ Jacobs (1999)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: