Planinska šarka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Planinska šarka
Status zaštite: Ugroženi
Vipera ursinii macrops
Vipera ursinii macrops
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
PotkoljenoVertebrata
RazredReptilia
RedSquamata
PodredSerpentes
PorodicaViperidae
PotporodicaViperinae
RodVipera
VrstaV. ursinii
Dvojno ime
Vipera ursinii
(Bonaparte, 1835)

Planinska šarka (latinski: Vipera ursinii), je najmanja evropska ljutica. Prosječna joj je dužina 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m u južnim područjima BiH, južnim dijelovima Hrvatske, Crne Gore, u sjevernoj Albaniji, u Srbiji, Italiji, Mađarskoj, sjevernoj Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, sjeverozapadnom Iranu, pa sve do istočnog Uzbekistana i kineske granice (Xinjiang).

Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike. Temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlosmeđ, tamnosmeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična riđovki.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Hrani se uglavnom kukcima, raznim vrstama skakavaca, zrikavaca i sisavaca. Plijen grabi ustima i odmah ga guta.

Razmnožvanje[uredi | uredi izvor]

Ova vrsta leže od 2 do 5 živih mladunaca, dugih oko 12 cm.

Otrovnost[uredi | uredi izvor]

Otrov planinske šarke slabiji je od otrova drugih evropskih ljutica. Otrov izaziva jaku bol i oticanje. Kod osjetljivih osoba može se javiti mučnina i povraćanje, ali oporavak je obično brz. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, nije agresivna i relativno se rijetko brani ugrizom.


Nedovršeni članak Planinska šarka koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.