Planinska šarka
 |
|
| Status zaštite: Ugroženi | |
 Vipera ursinii macrops |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Podpleme | Vertebrata |
| Klasa | Reptilia |
| Red | Squamata |
| Podred | Serpentes |
| Porodica | Viperidae |
| Potporodica | Viperinae |
| Rod | Vipera |
| Vrsta | V. ursinii |
| Dvojno ime | |
| Vipera ursinii (Bonaparte, 1835) |
|
Planinska šarka (lat. Vipera ursinii macrops), je najmanja evropska ljutica. Prosječna joj je dužina 45cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m u južnim područjima BiH, južnim dijelovima Hrvatske, Crne Gore i u sjevernoj Albaniji.
Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike. Temeljna boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna i u dosta primjeraka razbijena u nepravilne mrlje i/ili poprečne pruge. Trbuh joj je svjetlosmeđ, tamnosmeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična riđovki.
[uredi] Ishrana
Hrani se uglavnom kukcima, raznim vrstama skakavaca, zrikavaca i sisavaca. Plijen grabi ustima i odmah ga guta.
[uredi] Razmnožvanje
Ova vrsta leže od 2 do 5 živih mladunaca, dugih oko 12cm.
[uredi] Otrovnost
Otrov planinske šarke slabiji je od otrova drugih evropskih ljutica. Otrov izaziva jaku bol i oticanje. Kod osjetljivih osoba može se javiti mučnina i povraćanje, ali oporavak je obično brz. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, nije agresivna i relativno se rijetko brani ugrizom.
Nedovršeni članak Planinska šarka koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
