Poker

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Texas hold 'em

Poker je popularna kartaška igra u kojoj se igrači sa zatvorenim ili djelomično zatvorenim kartama klade u centralni ulog. Pot osvaja osoba s najjačom kombinacijom karata ili osoba koja je povisila ulog, a ostali su odustali.

Historija[uredi | uredi izvor]

O historiji pokera se može debatirati. Nalik je perzijskoj igri as nas i moguće da su je perzijski mornari prenijeli u New Orleans. Ime je porijeklom nastalo od francuske riječi "poque", koja vuče porijeklo od njemačke riječi "pochen". Nije jasno porijeklo pokera i veza s igrama ovih naziva. Igra je povezana s istim porijeklom renesansne igre primero i francuskog brelana. Engleska igra brag nastala je od brelana, a uključivala je blefiranje. Moguće je da su sve ove igre pridonijele stvaranju pokera kakvog znamo danas.

Engleski pisac Joseph Crowell izvijestio je da se igra igrala u New Orleansu 1829, sa špilom od 20 karata i 4 igrača koji se međusobno klade da imaju najjaču ruku. Jonathan H. Green opisao je širenje igre preko brodova na Mississippiju, gdje je igra bila obična zabava, u knjizi An Exposure of the Arts and Miseries of Gambling (G. B. Zieber, Philadelphia, 1843). Širila se preko Mississippija prema zapadu za vrijeme zlatne groznice.

Ubrzo nakon širenja počinju se upotrebljavati 52 karte za igranje i dodaje se boja. Za vrijeme američkog građanskog rata ubačeni su mnogi dodaci, među kojima su zatvoreni poker, stud poker i skala. Igre sa zajedničkim kartama se dodaju 1925.

Savremeni turniri postali su popularni u američkim kockarnicama poslije početka World Series of Poker u 1970. Najpoznatiji pobjednici tog vremena bili su Johnny Moss, Amarillo Slim, Bobby Baldwin i Doyle Brunson. Velika popularnost započela je u 21. stoljeću zbog pojavljivanja internet-pokera i hole-card kamera (kamera koja snima igraće karte) koje gledaocima omogućuju praćenje igre. Zanimanje za pokeraške turnire povećali su sateliti za velike turnire, koji igračima omogućuju online kvalifikaciju. WSOP pobjednici 2003. i 2004, Chris Moneymaker i Greg Raymer, svoja su mjesta osvojili na online kvalifikacijama.

Igra[uredi | uredi izvor]

Postoje mnoge varijante pokera, no svi se igraju po istom načelu.

Pravo dijeljenja karata rotira se u smjeru kazaljke sata. Djelitelj pored sebe ima oznaku u obliku žetona, koja se naziva "Dealer Button". U kockarnicama djelitelj je zaposlenik kockarnice koji zamjenjuje igrače u dijeljenju karata. Iako čitavo dijeljenje preuzima jedna osoba, na stolu se nalazi žeton koji se pomiče u smjeru kazaljke sata koji prikazuje nominalnog djelitelja, da bi se mogao odrediti redoslijed ulaganja.

Jedan ili više igrača prisiljeni su postaviti osnovni ulog (čest je engleski izraz pot). Osnovni ulog može biti ulog naslijepo (blind), koji postavljaju prva dva igrača, ili ante, ulog koji plaćaju svi igrači na stolu da bi se stvorio osnovni ulog. Djelitelj miješa karte, presiječe ih i dijeli jednu po jednu igračima u smjeru kazaljke sata. Karte se dijele otvoreno (okrenute prema gore) ili zatvoreno (skriveno, okrenute prema dolje), zavisno od vrste pokera. Nakon početnog dijeljenja počinje prvi krug klađenja. U svakom se krugu razvijaju ruke, često dodavanjem dodatnih karata ili zamjenom dodijeljenih karata. Nakon svakog kruga ulozi se skupljaju u centralni ulog.

Ako jedan igrač postavi opkladu, ostali igrači prisiljeni su odustati, platiti opkladu ili je povisiti. Ako nijedan protivnik ne plati opkladu, igrač koji je postavio opkladu dobija pot, ne mora pokazati svoju ruku i započinje nova ruka. Mogućnost pobjede bez pokazivanja ruke onda omogućuje i tzv. "blefiranje". Blefiranje - riskantan pokušaj uvjeravanja protivnika da igrač (koji blefira) ima jaču kombinaciju karata - omogućuje, znači, pobjedu slabijih ruku nad jačima, tj. ulog (pot) može osvojiti osoba sa slabijom kombinacijom karata od osobe koja ima jaču kombinaciju ako je kod ove uspjela izazvati dojam da protivnik možda ima jaču kombinaciju.

Ako je u igri više od dva igrača, nakon zadnjeg kruga klađenja dolazi do pokazivanja, gdje igrači pokazuju svoje skrivene karte i uspoređuju ruke međusobno. Najjača ruka osvaja pot.

Varijante pokera[uredi | uredi izvor]

  • Zatvoreni poker - Svaki igrač dobija 5 ili više karata koje su sve skrivene. Igrač može zamijeniti jednu ili više karata određen broj puta.
  • Stud poker - Igrač dobija karte jednu po jednu; neke su otkrivene i vidljive drugim igračima. Razlika između zatvorenog i stud pokera jeste što u stud pokeru igraču nije dopušteno odbacivanje ili zamjena karata.
  • Poker sa zajedničkim kartama - Igrač dobija određen broj karata koje su skrivene. Dodaju se otkrivene karte, koje su zajedničke svim igračima. Svaki igrač mora od svojih karata koje ima u ruci i od zajedničkih karata koje su na stolu složiti najjaču kombinaciju od 5 karata.

Najpopularnije vrste pokera jesu:

  • Texas hold 'em - igrač dobija 2 svoje i 5 zajedničkih karata.
  • 5 Card Stud - igrač dobija 1 zatvorenu i 4 otvorene karte.
  • 7 Card Stud - igrač dobija 3 zatvorene i 4 otvorene karte
  • Zatvoreni poker - svaki igrač dobija 5 karata koje ima pravo jedanput zamijeniti
  • Omaha - verzija Texas hold 'ema u kojoj igrač dobija 2 karte više nego u Texas Hold 'emu

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: