Oprašivanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Polenizacija)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Insekt oprašuje cvijet

Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili polenovog praha s prašnika na stigmu tučka.

Tipovi oprašivanja[uredi | uredi izvor]

  • Samooprašivanje
  • Prenošenje polena vodom
  • Prenošenje polena vjetrom
  • Prenošenje polena insektima

Samooprašivanje[uredi | uredi izvor]

Pojedine biljke u svojoj su evoluciji razvile sposobnost samooprašivanja. Podudarnost u položaju antera i njuški tučka istoga cvijeta koja omogućuje samooprašivanje i samooplodnju. Kod samooprašivanja polen s jednog cvijeta prelazi na stigmu tučka istog cvijeta. Samooplodne biljke koje se oprašuju pomoću vjetra nazivamo anemofilne biljke. One su evolucijom razvile takvu mogućnost oprašivanja, jer imaju sitnu (30-35 µm) i vrlo laganu pelud, tako da je vjetar raznosi i do nekoliko kilometara uokolo. Pojedine su vrste razvile i dodatne oblike poput nekih vrsta bora, koje imaju dodatne "mjehuriće za let". Anemofilne biljke zbog svog vrlo nesigurnog načina razmnožavanja moraju proizvoditi veće količine polena od entomofilnih biljaka.

Oprašivanje insektima[uredi | uredi izvor]

Biljke koje se oprašuju uz pomoć insekata nazivamo entomofilne biljke. Te biljke rijeđe izazivaju alergije kod ljudi, jer je pelud tih biljaka vlažna, time i teža pa se teže prenosi zrakom. Najpoznatije oprašivanje [insektima, koje ukupno iznosi 80% površina, je oprašivanje biljaka pomoću pčela. Pčela je nezaobilazan insekt prije svega zbog svoje brojnosti. U jednoj zajednici naime živi i radi i do 80.000 pčela što ovisi o vrsti košnice u kojoj žive. Prednost pčele medarice nad ostalim oprašivačima je sama činjenica da je čovjek njome naučio i može vladati. U bogatijim državama i naprednoj poljprivredi vlasnici parcela i poljoprivrednih kultura sklapaju posebne ugovore sa pčelarima, kako pojedincima tako i udrugama, u svrhu osiguranja dovoljnog broja oprašivača. Da bi "natjerali" pčelu da posjećuje određeno bilje koje namjenski želimo oprašiti, kako ona ne bi obilazila ostalo bilje, u pčelarstvu se primjenjuje "dresura" pčela. Pčele se hrane sirupom određene biljke netom prije cvjetanja i na taj ih se način usmjerava da posjećuju kulturu koju želimo oprašiti. To se pokazalo kao idealno rješenje upravo za ono bilje koje pčele iz određenog razloga zaobilaze.

Oprašivanje u staklenicima[uredi | uredi izvor]

Za oprašivanje u staklenicima na zatvorenom prostoru samooprašivanje gotovo da nije ni moguće. Pčele ovakav prostor brzo prihvate kao svoj teritorij/nastambu, pa time nisu prihvatljive. U staklenicima su se kao oprašivači vrlo učinkovitima pokazali pčelinji veći i dalji rođaci bumbari. Oni se u Holandiji se koriste od 1988. Od tadašnje skromne početne primjene na 3% površina usjeva paradajza, do 1991. godine na 95% površina, a već 1992. koriste se na 100% površina usjeva paradajza, kod kojih su pokazali izuzetno dobre rezultate. 2004. godine bilježi se podatak o korištenju čak milion kolonija bumbara u oprašivanju stakleničkih nasada, a predviđa se da će do 2007. godine staklenike oprašivati preko 1.500.000 bumbarskih kolonija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: