Oprašivanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Polenizacija)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Insekt oprašuje cvijet

Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili polenovog praha s prašnika na stigmu tučka.

Tipovi oprašivanja[uredi | uredi izvor]

  • Samooprašivanje
  • Prenošenje polena vodom
  • Prenošenje polena vjetrom
  • Prenošenje polena insektima

Samooprašivanje[uredi | uredi izvor]

Pojedine biljke u svojoj su evoluciji razvile sposobnost samooprašivanja. Podudarnost u položaju antera i njuški tučka istoga cvijeta koja omogućuje samooprašivanje i samooplodnju. Kod samooprašivanja polen s jednog cvijeta prelazi na stigmu tučka istog cvijeta. Samooplodne biljke koje se oprašuju pomoću vjetra nazivamo anemofilne biljke. One su evolucijom razvile takvu mogućnost oprašivanja, jer imaju sitnu (30-35 µm) i vrlo laganu pelud, tako da je vjetar raznosi i do nekoliko kilometara uokolo. Pojedine su vrste razvile i dodatne oblike poput nekih vrsta bora, koje imaju dodatne "mjehuriće za let". Anemofilne biljke zbog svog vrlo nesigurnog načina razmnožavanja moraju proizvoditi veće količine polena od entomofilnih biljaka.

Oprašivanje insektima[uredi | uredi izvor]

Biljke koje se oprašuju uz pomoć insekata nazivamo entomofilne biljke. Te biljke rijeđe izazivaju alergije kod ljudi, jer je pelud tih biljaka vlažna, time i teža pa se teže prenosi zrakom. Najpoznatije oprašivanje [insektima, koje ukupno iznosi 80% površina, je oprašivanje biljaka pomoću pčela. Pčela je nezaobilazan insekt prije svega zbog svoje brojnosti. U jednoj zajednici naime živi i radi i do 80.000 pčela što ovisi o vrsti košnice u kojoj žive. Prednost pčele medarice nad ostalim oprašivačima je sama činjenica da je čovjek njome naučio i može vladati. U bogatijim državama i naprednoj poljprivredi vlasnici parcela i poljoprivrednih kultura sklapaju posebne ugovore sa pčelarima, kako pojedincima tako i udrugama, u svrhu osiguranja dovoljnog broja oprašivača. Da bi "natjerali" pčelu da posjećuje određeno bilje koje namjenski želimo oprašiti, kako ona ne bi obilazila ostalo bilje, u pčelarstvu se primjenjuje "dresura" pčela. Pčele se hrane sirupom određene biljke netom prije cvjetanja i na taj ih se način usmjerava da posjećuju kulturu koju želimo oprašiti. To se pokazalo kao idealno rješenje upravo za ono bilje koje pčele iz određenog razloga zaobilaze.

Oprašivanje u staklenicima[uredi | uredi izvor]

Za oprašivanje u staklenicima na zatvorenom prostoru samooprašivanje gotovo da nije ni moguće. Pčele ovakav prostor brzo prihvate kao svoj teritorij/nastambu, pa time nisu prihvatljive. U staklenicima su se kao oprašivači vrlo učinkovitima pokazali pčelinji veći i dalji rođaci bumbari. Oni se u Holandiji se koriste od 1988. Od tadašnje skromne početne primjene na 3% površina usjeva paradajza, do 1991. godine na 95% površina, a već 1992. koriste se na 100% površina usjeva paradajza, kod kojih su pokazali izuzetno dobre rezultate. 2004. godine bilježi se podatak o korištenju čak milion kolonija bumbara u oprašivanju stakleničkih nasada, a predviđa se da će do 2007. godine staklenike oprašivati preko 1.500.000 bumbarskih kolonija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: